Nova je studija pokazala da hodanje oko 4000 koraka dnevno može smanjiti rizik od demencije za 25 %, piše Medical News Today. Demencija pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta i sedmi je vodeći uzrok smrti u svijetu. S povećanjem udjela starijih osoba u populaciji, raste i broj slučajeva demencije.
Povećanje broja koraka dnevno na nešto ispod 10.000 moglo bi prepoloviti rizik od razvoja demencije. Kako svjetska populacija stari, tako su i slučajevi demencije u porastu diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da oko 55 milijuna ljudi trenutačno ima demenciju, a do 2050. taj će broj porasti na 139 milijuna. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, pogađa oko 5,8 milijuna ljudi samo u Sjedinjenim Državama. Najveći čimbenici rizika za demenciju, prema Društvu za Alzheimerovu bolest, su starenje i genetika. Demencija je najčešća kod osoba starijih od 75 godina, a postojanje bliskog rođaka s demencijom može povećati rizik osobe od razvoja poremećaja.
Ostali čimbenici rizika koje ne možemo kontrolirati uključuju spol - žene su izloženije većem riziku od muškaraca - i etničku pripadnost. Međutim, promjene stila života, kao što su povećanje tjelesne vježbe, kontrola krvnog tlaka i održavanje mozga stimuliranim, mogu smanjiti rizik od demencije kod osobe, čak i za one koji imaju jedan ili više čimbenika rizika. Dr. Anton Porsteinsson, profesor i direktor Programa za skrb, istraživanje i obrazovanje Alzheimerove bolesti (AD-CARE) na Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru, izjavio je za Medical News Today: "Zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu, dovoljno spavanja i kognitivne stimulacije može smanjiti rizik za demeniciju čak i ako se s tim navikama počne u starijoj životnoj dobi". Naglašava se i da nije potrebno posebno posebno se baviti nekim sportom nego je dovoljno povećati broj prijeđenih koraka u jednom danu.
Velika studija
"Udruga za Alzheimerovu bolest provodi kliničko ispitivanje kombiniranja tjelovježbe s drugim čimbenicima načina života, poput prehrane i društvenog/kognitivnog angažmana, kako bi se utvrdilo smanjuju li ti čimbenici u kombinaciji rizik od kognitivnog pada", dodala je. Dr. Porsteinsson se složio: “Postoje određena ograničenja za opservacijske kohortne studije, ali također i prednosti. Oni stvaraju hipoteze, odnosno usmjeravaju nas prema onome što bismo željeli dalje proučavati u kontroliranoj, randomiziranoj studiji. Dobra vijest je da postoji mnoštvo dokaza koji upućuju na to da je tjelovježba korisna u sprječavanju demencije."
Već i četitiri tisuće koraka dnevno ima značajan utjecaj na zdravlje
"Ovo je važna studija koja bi mogla pomoći u informiranju javnozdravstvenih smjernica o količini tjelesne aktivnosti koja je potrebna za postizanje zdravstvenih dobrobiti", rekla je dr. Sexton. “Ovi rezultati nisu iznenađujući s obzirom na robusne podatke koje imamo koji povezuju tjelesnu aktivnost i bolju kogniciju. Snaga ovog rada je u tome što je korištena objektivna, široko shvaćena mjera broja koraka umjesto podataka koje su sami prijavili”, istaknula je.
Istraživači su otkrili da su i broj koraka i intenzitet koračanja povezani sa smanjenim rizikom od demencije. Za najveću korist - smanjenje rizika od demencije za 50 % - sudionici su morali hodati oko 9800 koraka dnevno. Iznad ovog broja nije primijećena daljnja korist. Međutim, dobra vijest za one koji ne mogu napraviti ovoliko koraka je da samo 3826 koraka dnevno smanjuje rizik od demencije za 25 %. Dr. Porsteinsson se složio da će svaka vježba pomoći u smanjenju rizika. "Nikad nije prekasno za početak, a čak i relativno mali napor je koristan i može se povećavati kako se izdržljivost poboljšava". Dr. Portesion je rekao i da brže hodanje doprinosi još boljim rezultatima.
Drugo veliko istraživanje na gotovo 650.000 vojnih veterana pokazalo je da fizička spremnost smanjuje rizik od demencije do 33 %. U ovoj je studiji čak i mala količina tjelovježbe pokazala da pomaže smanjiti rizik od demencije. Analiza 11 studija Društva za Alzheimerovu bolest pokazala je da je redovita tjelovježba ta koja je imala najveći utjecaj na rizik od demencije, osim nepušenja, umjerenog unosa alkohola, održavanja zdrave tjelesne težine i zdrave prehrane. Za Alzheimerovu bolest redovita tjelovježba smanjuje rizik do 45 %.
“Suština je da znamo da tjelesna aktivnost podržava dobro kardiovaskularno zdravlje, a ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Pronađite nešto što volite raditi i držite se toga", poručila je dr. Sexton.
