Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije (oko 70 posto svih demencija). Iako je prošlo više od sto godina otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije nazvana njegovim imenom, Alzheimerova bolest i danas predstavlja enigmu suvremene medicine. To je progresivna neuro-degenerativna bolest središnjega živčanoga sustava.
U mozgu oboljelih dolazi do nakupljanja neuobičajenih proteina (amiloida i tau proteina) koji uništavaju mozak ometajući prijenos između neurona. Kao posljedica propadanja stanica mozga, dolazi do gubitka fizičkih, mentalnih i psihičkih funkcija, ovisno o tome koji je dio moždanih struktura pogođen bolešću, piše Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije.
Nekoliko promjena u načinu života mogu utjecati na smanjenje rizika razvoja Alzheimerovoj bolesti. "Jedan od tri slučaja Alzheimerove bolesti može se spriječiti ako ta osoba učini sve kako treba", objasnio je dr. Richard Isaacson, direktor Klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti, "dvadesete i tridesete godine najbolje su vrijeme za donijeti odluke za zdravlje mozga."
To je posebno ključno za žene koje čine gotovo dvije trećine slučajeva Alzheimerove bolesti, piše Today. "Važno je shvatiti da mnogo toga možeš napraviti kako bi smanjila rizik za dobivanje Alzheimerove bolesti." kaže Lisa Mosconi, direktorica Weill Cornell medicinskog centra u New Yorku.
1. Vježbaj redovito (vježbe visokog intenziteta)
"Vježba može zaštititi od Alzheimerove bolesti jer ne samo da povećava dotok krvi u mozak, već otpušta i amiloidni plak, koji se veže na živčane stanice čime postupno narušava živčanu komunikaciju", zaključio je Isaacson.
Bilo koja vježba pomaže, ali stručnjaci preporučuju barem tri sata vježbi visoka intenziteta. U idealnom slučaju to bi bila dva kardio treninga i jedan trening snage.
2. Pobrini se da imaš 7 i pol sati kvalitetnog sna svake večeri
Kad spavaš, mozak može očistiti štetne amiloidne plakove. "Isključite elektroniku koja te okružuje, nema slanja poruka.Soba neka bude tiha i mračna da raščistiš svoj um", savjetovao je Isaacson.
3. Jedi pravilno i jedi manje
Izbjegavaj šećer i prerađenu hranu. Najbolje bi bilo prebaciti se na mediteransku prehranu. Mozak se smanjuje s godinama, ali istraživanje objavljeno u časopisu Neurology otkrilo je da su ljudi sredinom 70-ih koji su konzumirali mediteransku dijetu - više voća, povrća, maslinovog ulja i manje mesa i sira - izgubili manje moždane mase od ljudi koji su jeli tipična jela za njihovu zemlju, Škotsku. Stručnjaci kažu da se najbolja prehrana za mozak sastoji od hrane poput lisnatog zelenila, voća i povrća.
4. Svake godine napravi test krvi
"Visoki krvni tlak, visoki kolesterol i dijabetes put su prema Alzheimerovoj bolesti", rekao je Isaacson. Zato je iznimno važno provjeriti i napraviti krvne pretrage svake godine.
Visok krvni tlak
10 ranih znakova Alzheimerove bolesti prema Alzheimer's Association
- Gubitak memorije koji narušava svakodnevni život - jedan od najčešćih znakova Alzheimerove bolesti, posebno u ranoj fazi, je zaboravljanje nedavno naučenih informacija. Drugi uključuju zaboravljanje važnih datuma ili događaja i postavljanje istih pitanja iznova.
- Izazovi u planiranju ili rješavanju problema - neki ljudi koji žive s demencijom mogu osjetiti promjene u svojoj sposobnosti da razviju i slijede plan ili rade s brojevima. Mogu imati problema s poznatim receptom ili praćenjem mjesečnih računa.
- Poteškoće u ispunjavanju poznatih zadataka - oboljelima od Alzheimerove bolesti često je teško ispuniti dnevne zadatke. Ponekad mogu imati problema s vožnjom do poznatog mjesta, organiziranjem popisa namirnica ili podsjećanjem na pravila omiljene igre.
- Konfuzija vezana uz vrijeme ili mjesto - ljudi koji žive s Alzheimerovom bolešću teže prate koji je datum, godišnje doba ili vrijeme u danu. Ponekad mogu zaboraviti gdje su ili kako su stigli tamo.
- Problemi s razumijevanjem vizualnih slika i prostornih odnosa - nekim ljudi mogu imati problema s prosuđivanjem udaljenosti i određivanjem boje ili kontrasta, što može uzrokovati probleme s vožnjom.
- Problemi s riječima u pisanju ili govoru - ljudi koji žive s Alzheimerovom bolesti mogu imati problema nakon što se pridruže razgovoru. Oni se, također, mogu zaustaviti usred razgovora u neznanju kako nastaviti razgovor dalje. Mogu se boriti s vokabularom te često imaju poteškoća u imenovanju poznatog predmeta.
- Gubljenje stvari i gubitak sposobnosti da se prate koraci unatrag - osoba koja živi s Alzheimerovom bolešću stvari može ostavljati na neuobičajenim mjesta. Oni mogu izgubiti stvari i neće se moći odvrtjeti film unazad kako bi navedenu stvar ponovo pronašli. U slučajevima kada bolest uznapreduje, često znaju druge ljude optužiti za krađu njihovih stvari.
- Smanjena ili loša prosudba - pojedinci mogu doživjeti teškoće u odlučivanju. Na primjer, mogu početi loše baratati novcem ili čak posvećivati manje pažnje za održavanje normalne njege i čistoće.
- Odustajanje od posla ili društvenih aktivnosti - osoba koja živi s Alzheimerovom bolešću može osjetiti promjene u sposobnosti praćenja razgovora, a kao rezultat toga, može se povući iz hobija, društvenih aktivnosti ili drugih angažmana kojima se bavi.
- Promjene raspoloženja i osobnosti - pojedinci mogu osjetiti promjene raspoloženja i osobnosti, mogu postati zbunjeni, sumnjičavi, depresivni, plašljivi ili anksiozni.
