Najnovije spoznaje iz područja zdravlja i fitnessa pokazuju da nikada nije kasno da započnete s tjelovježbom. Stručnjaci ističu da se snaga može graditi, držanje poboljšati, a zdrave navike usvojiti u bilo kojoj životnoj dobi.
Često se navodi da fizička sposobnost vrhunac doseže oko 35. godine, što je zaključak i 47-godišnjeg istraživanja Karolinska instituta u Švedskoj. Zbog ove tvrdnje bi mlađe osobe mogle biti pod pritiskom, a za starije će to možda zvučati obeshrabrujuće.
No primjeri iz prakse pokazuju drugačiju sliku. Trener Ed Haynes trenira ljude svih dobnih skupina, uključujući i svoju 76-godišnju majku. U 59. godini nije mogla zadržati položaj planka, a danas radi zgibove, igra golf tri puta tjedno, pliva gotovo svakog jutra i redovito se bavi različitim oblicima vježbanja.
Ovakvi primjeri nisu iznimke, nego potvrda znanstvenih nalaza. Glavna autorica spomenute studije, Maria Westerståhl, naglašava: "Nikad nije prekasno početi se kretati. Naše istraživanje pokazuje da tjelesna aktivnost može usporiti pad performansi, čak i ako ga ne može potpuno zaustaviti. Pojedinci koji su počeli biti tjelesno aktivni u odrasloj dobi poboljšali su svoju tjelesnu sposobnost za pet do deset posto."
Haynes ističe da se mnogi ljudi previše oslanjaju na pojam biološke dobi. Iako snaga doista doseže vrhunac oko 35. godine, a sposobnost oporavka postupno opada, većina istraživanja temelji se na osobama koje treniraju od mladosti. To ne znači da oni koji počinju kasnije ne mogu postići impresivne rezultate.
Vježbanje ima snažan učinak na zdravlje u svakoj životnoj dobi. Uz pametno programiran trening i zdravije navike nego u ranijim desetljećima života, sasvim je moguće imati bolju formu u 50-ima, 60-ima ili 70-ima nego u mladosti. Haynes naglašava da je moguće imati najveću mišićnu masu u 60-ima te postavljati osobne rekorde u snazi u 70-ima, upravo zato što ste tek počeli trenirati. Ključ je u pametnom upravljanju opterećenjem i umorom.
Istraživanje je pokazalo da osobe koje počnu vježbati tek u odrasloj dobi često ostvaruju najveći relativni napredak, upravo zato što njihovo tijelo nije godinama bilo izloženo intenzivnom treningu i ima više prostora za razvoj. Kod njih se poboljšanja ne odnose samo na snagu, nego i na zdravlje srca i pluća, bolju toleranciju na napor, smanjenje masnog tkiva te poboljšanu regulaciju šećera u krvi, što značajno smanjuje rizik od metaboličkog sindroma. Najveći skok u funkcionalnoj sposobnosti obično se događa u prvih šest do dvanaest mjeseci redovite aktivnosti, nakon čega se napredak nastavlja sporijim tempom, ali i dalje ostaje mjerljiv, piše Independent.
Istraživanje je također pokazalo da tjelesna aktivnost u odrasloj dobi može usporiti pad fizičke sposobnosti i do 50 posto u usporedbi s osobama koje ostaju neaktivne, što znači da vježbanje u kasnijoj dobi doslovno usporava biološko starenje. Osobe koje počnu vježbati kasnije u životu poboljšavaju i ravnotežu te jačaju mišiće nogu i trupa, čime se smanjuje rizik od padova i prijeloma, što je jedan od ključnih zdravstvenih izazova starije populacije. Uz fizičke koristi, zabilježene su i snažne psihološke dobrobiti, poput boljeg sna, manjeg stresa, boljeg raspoloženja, većeg samopouzdanja i osjećaja veće kontrole nad vlastitim zdravljem.
Tema lošeg držanja također je dobila novu perspektivu zahvaljujući fizioterapeutu Alexu Morrellu. Njegovi stavovi mogli bi iznenaditi mnoge: "Ne postoji poveznica između lošeg držanja i boli. Većina ljudi pretpostavlja da su problemi s leđima povezani s lošim držanjem, osobito pogrbljenim sjedenjem, no ne postoji znanstveni dokaz koji to potvrđuje."
Morrell naglašava važnost kretanja: "Najbolje držanje je sljedeće. Ljudsko tijelo stvoreno je za pokret, pa dugotrajno zadržavanje bilo kojeg položaja može biti nepoželjno. Ako se većinu dana sjedi, tijelo se prilagođava tom položaju, što može dovesti do skraćenja mišića i disfunkcije u području kukova."
Rješenje je jednostavno: povremeno mijenjati položaj, ustati, prošetati, istegnuti se ili nakratko promijeniti način sjedenja. Umjesto dramatiziranja utjecaja sjedenja, korisnije je uvesti male, jednostavne promjene tijekom dana.
Zaključci su jasni - prvo, vježbanje i kretanje korisni su u svim životnim dobima, a ako trenutačno ne radite puno po tom pitanju, najbolji trenutak za početak je upravo sada.
Danas je jako puno zdravstvenih naslova (u medijima, na portalima, društvenim mrežama) napisanih tako da u nama izazovu jake emocije – da se osjećamo ponosno, uplašeno, krivo ili da se uspoređujemo s drugima.
Ako umjesto da reagiramo na prvi dojam, malo “zagrebemo ispod površine”, pročitamo pažljivije, pogledamo kontekst i nijanse (tko je sudjelovao u istraživanju, što točno piše, što nije rečeno), dobit ćemo puno smireniju, realniju i korisniju poruku za svoje zdravlje.
