Još uvijek možete pomoći svom mozgu, čak i ako ste veći dio života bili neaktivni.
Znanost vam je upravo dala još jedan razlog da ne preskačete trening. Redovito vježbanje moglo bi doslovno "vraćati godine" vašem mozgu — i to za gotovo jednu godinu.
A za to nije bilo potrebno ni puno vježbanja. Kada su ljudi tjedno vježbali 150 minuta, njihovi su mozgovi ostali "mlađi". (Ako vam je broj poznat, riječ je o preporuci brojnih zdravstvenih organizacija.) Sudionici su u laboratoriju odradili dva kardio treninga od 60 minuta, a kod kuće još jedan trening od pola sata.
Kad su znanstvenici usporedili MRI snimke mozga prije i nakon jednogodišnjeg istraživanja, otkrili su da su mozgovi onih koji su redovito vježbali bili 0,6 godina mlađi nego na početku. Istraživači su proučili i mozgove ljudi koji uopće nisu vježbali — njihovi su bili 0,35 godina stariji. Kad se sve zbroji, razlika u starenju mozga između ove dvije skupine bila je gotovo godinu dana.
"Ove su apsolutne promjene bile skromne, ali i pomak od jedne godine u biološkoj dobi mozga mogao bi biti važan tijekom desetljeća", kaže Lu Wan, znanstvenica koja se bavi analizom neuroznanstvenih podataka u AdventHealth Research Institute i glavna autorica studije. Wan i njezin tim objavili su rezultate u časopisu Journal of Sport and Health Science.
S obzirom na to da su sudionici imali između 26 i 58 godina, nalazi sugeriraju da još uvijek možete početi pomagati svom mozgu — čak i ako ste većinu života proveli sjedilački.
"Svaka dodatna ‘godina’ biološke dobi mozga povezana je sa značajnim razlikama u zdravlju u kasnijoj životnoj dobi", dodaje Kirk Erickson, doktor znanosti i direktor translacijske neuroznanosti u AdventHealth Research Institute te viši autor studije. "Iz perspektive životnog vijeka, poticanje mozga da ostane mlađi u srednjim godinama može biti vrlo važno. Ako usporimo starenje mozga prije nego što se pojave ozbiljniji problemi, možda možemo odgoditi ili smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije u kasnijoj životnoj dobi."
Kako vježbanje pomaže u održavanju mozga mlađim?
Istraživači su proučavali nekoliko mogućih mehanizama kroz koje bi vježbanje moglo djelovati — promjene u tjelesnoj formi, sastavu tijela, krvnom tlaku ili promjene u proteinu BDNF koji potiče stvaranje novih moždanih veza. Iako je vježbanje poboljšalo opću tjelesnu spremu, tim nije pronašao statistički značajne pokazatelje koji bi objasnili usporavanje starenja mozga u ovom istraživanju.
"To nas je iznenadilo", kaže Wan. "Očekivali smo da će poboljšanja u kondiciji ili krvnom tlaku objasniti efekt, ali nije bilo tako. Vježbanje možda djeluje kroz dodatne mehanizme koje još nismo uspjeli obuhvatiti — poput suptilnih promjena u strukturi mozga, upale, vaskularnog zdravlja ili drugih molekularnih čimbenika."
No to ne znači da trebate čekati da znanost razjasni sve detalje. Reagiranjem sada — bilo da ste u tridesetima, četrdesetima ili pedesetima — možete napraviti razliku u održavanju mladolikog mozga u budućnosti.
"Ljudi često pitaju: ‘Mogu li sada nešto učiniti da zaštitim svoj mozak kasnije?’", kaže Erickson.
"Naši nalazi podupiru ideju da pridržavanje trenutačnih smjernica o vježbanju — 150 minuta tjedno umjerene do snažne aerobne aktivnosti — može pomoći mozgu da ostane biološki mlađi, čak i u srednjim godinama."
