Naziv LCHF nastao je u Švedskoj, a dolazi od Low Carb High Fat što znači smanjeni unos ugljikohidrata i povećani unos masnoća.Umjesto prehrane bazirane na ugljikohidratima, ovdje su baza proteini i prirodne masnoće, uz velike količine povrća i tek ponešto namirnica s manje štetnim ugljikohidratima i prirodnim šećerima, što je više moguće organskog porijekla, uz maksimalno, gotovo potpuno izbjegavanje prerađene hrane i hrane s umjetnim dodacima.
Bez ograničenja u količini, dopušteno je jesti sve vrste mesa, uključivo i iznutrice i sve one pripadajuće im hrskave kožice, slaninu pa čak i čvarke, kao i sve životinjske masnoće, dakle svinjsku, pačju, pileću i govedsku mast i maslac. Dopušteni su i suhomesnati proizvodi, ako ne sadrže umjetne dodatke (pojačivače okusa, konzervanse i šećere), kao i hladetine. Ista je stvar i sa jajima, ribom, naročito onom masnijom, bogatom omegom 3 i svom drugom hranom iz mora, poput rakova, školjki i algi. Potpuno je zabranjeno jesti krumpir, šećer, tijesto i rižu.
Ono što su u obroku obično prilozi i čine veći dio naših obroka zagušenih ugljikohidratima, ovdje preuzima povrće, sve vrste povrća koje raste iznad zemlje, zelene salate, radič, sve vrste kelja i kupusa, prokulica, blitva, raštika, špinat, paprike, rajčica, cvjetača, brokula, tikvice, patlidžani, masline, gljive, celer, koromač, luk, češnjak, đumbir i sve začinsko bilje, mahunarke, dakle zelene mahune i grašak u mahuni, ali ne i grahorice, poput graha, slanutka, graška ili leće, koji nisu dopušteni jer također sadrže ugljikohidrate i šećere.
Dopuštene su lakto fermentirane namirnice kefir, jogurt, kiseli kupus ili drugo povrće te majoneze i umaci napravljeni s hladno prešanim uljima ili maslacem, bez umjetnih dodataka i šećera. Od biljnih masnoća dopuštena su sva hladno prešana ulja poput maslinovog, lanenog i sezamovog ulja, kokosovo ulje i avokado.
Dozvoljeno i zabranjeno povrće
Umjesto ugljikohidrata za prilog se jede povrće, poput, zelene salate, radiča, svih vrsta kelja i kupusa, prokulica, blitve, raštike, špinata, paprike, rajčica, cvjetača, brokula, tikvica, patlidžana, maslina, gljiva, celera, koromača, luka, češnjaka, đumbira i ostalog začinskog bilja, mahunarke, dakle zelene mahune i grašak u mahuni, ali ne i grahorice, poput graha, slanutka, graška ili leće, koji su nedopušteni, jer također sadrže ugljikohidrate i šećere.
Mliječni proizvodi i umaci
Dopuštene su lakto fermentirane namirnice domaće proizvodnje, domaći kefir, jogurt, kiseli kupus ili drugo povrće ukiseljeno lakto fermentacijom, majoneze i umaci napravljeni kod kuće s hladno prešanim uljima ili maslacem, bez umjetnih dodataka i šećera. Od biljnih masnoća dopuštena su sva hladno prešana ulja poput maslinovog, lanenog i sezamovog ulja, kokosovo ulje i avokado.
Kako mršavjeti s LHCf dijetom?
Redovita i obilna konzumacija namirnica bogatih ugljikohidratima, uzrokuje pretjerano lučenje inzulina, povećava šećer u krvi i drži nas u začaranom krugu gotovo neprestane gladi. Vremenom, u velikom broju slučajeva, dovodi do kronično povišenog inzulina i bolesti, poput dijabetesa tipa 2. Prekidanjem tog kruga, stabiliziranjem razine šećera u krvi, postupno nestaje i stalan osjećaj gladi te se konzumira sve manje hrane. Kad je ona, kao što je to slučaj kod LCHF-a, bogata proteinima, povrćem i posebno važno, prirodnim masnoćama i manja količina hrane postaje dovoljna i daje veći i dugotrajniji osjećaj sitosti.
Komentar Sandre Krstev Barać mag. nut.
"Dijete s niskim unosom ugljikohidrata i visokim unosom masti LCHF bilježe sve više poklonika. Ideja da visok unos masti može pomoći kod gubitka suvišnih kilograma nije bez znanstvene osnove. Nekoliko je studija pokazalo kako visoki unos masti pruža dugotrajan osjećaj sitosti i može pomoći kod mršavljenja. Pohvalna je i ideja da se prehrana temelji na izvornim namirnicama bez posezanja za industrijskom hranom.
Međutim, tvrdnje o povoljnom učinku LCHF dijete na profil lipida i razinu glukoze u krvi treba uzeti s rezervom budući da su studije na tu temu pružile proturječne rezultate. Također, nameće se pitanje o dugoročnim posljedicama koje bi ovakav način prehrane mogao izazvati. Poznato je da povišen unos zasićenih masti povisuje rizik od kardiovaskularnih bolesti te povećava opasnost od pretilosti i dijabetesa. Valja imati na umu i da opservacijske studije pokazuju kako su ljudi koji temelje prehranu na biljnim namirnicama najvitalniji te da isti počinju bilježiti sve više zdravstvenih problema, ako počnu unositi više masti, osobito onih životinjskog porijekla. Sve to daje naslutiti kako i dalje nema premca mediteranskoj prehrani."
Više o utjecaju prehrane na zdravlje doznajte na stranici Funkcionalna medicina.
