Reci što osjećaš, reći ću ti što jedeš

Mr.sc. Sandi Krstinić je na iznimno čitljiv i zanimljiv način u svojoj knjizi ''Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama' u izdanju Veblea objasnio koja hrana potiče nastanak četiri temeljne ljudske emocije: sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Više o knjizi pročitaj u našoj čitaonici.

Prirodni antidepresivi

Zašto Vas je zaintrigirala povezanost između emocija i hrane?

SK: Cilj knjige 'Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama' je približiti složenu tematiku funkcioniranja i nastanka osjećaja u ljudskom mozgu svim ljudima kako bi popularizacijom znanosti ona bila na dobrobiti i običnom čovjeku.  Počeo sam istraživati i došao do spoznaja da su još naši preci za pojedina duševna stanja jeli specifične namirnice, a danas se za smirenje primjerice masovno uzimaju tablete čija potrošnja strelovito raste dok nam je prirodan zdrav antidepresiv nadohvat ruke kada bi znali da se radi o običnom mlijeku koje ima umirujuće djelovanje.

Još kada je toplo i uz dodatak meda imati će djelovanje približno jako kao blaga tableta za smirenje o čemu postoje znanstveni dokazi, a mlijeko neće nikada izazvati ni najmanju ovisnost što je česti neželjeni efekt kemijskih lijekova za liječenje potištenosti.

Restoran budućnosti

U knjizi na duhovit način predviđate i budućnost, kako će konobar u restoranu u budućnosti moći prema izrazu lica i boji glasa gostu preporučiti jelovnik?

SK: Na prvi pogled ovo izgleda duhovito, ali zašto konobar ne bi imao i malo veću ulogu od samog donošenja namirnica na stol po zahtjevu gosta.Uvijek je gost u pravu, ali moje je mišljenje da vrhunski konobar mora sugerirati posjetiteljima restorana što bi oni trebali jesti iz više razloga. Prvi je da konobar najbolje zna koje su svježe namirnice tog dana bile dostupne na tržnici, a samo kada znamo ulazne komponente možemo znati i koji obrok se može najkvalitetnije pripremiti.

Drugi razlog je mišljenje da konobar mora voditi brigu o svojim gostima i dobro ih poznavati.On može pomoći i u očuvanja zdravlja tako da će preporučiti zdrave namirnice. Opće je prihvaćena preporuka o sve većoj upotrebi maslinova ulja koja je zdrava masnoća dok su se u ne tako davnoj prošlosti sve masti proglašavale štetnima za zdravlje. Isto tako moguće je da će napretkom znanosti a posebice javno zdravstvenog prosvjećivanja i usavršavanjem ugostiteljskog osoblja u skoroj budućnosti biti realno da se u prestižnim restoranima za stanje pojedinih emocija u tom času sugerira komplementaran obrok.

Upravljanje emocijama

Uz hranu, pišete i o utjecaju boja, glazbe, mirisa i temperature na naše raspoloženje. Možemo li upravljati emocijama odabirom pravilne hrane i glazbe?

SK: Emocije nisu zadane, one nisu unaprijed determinirane, već su produkt ljudskog djelovanja.

Ali na emocije ne utječe samo hrana, već i boje, glazba i mirisi. U knjizi Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama, može se naučiti koji su to elementi koji nas mogu dovesti do ljutnje ili tjeskobe, tuge ili sreće i tako sasvim sigurno možemo sami sebi i svojim bližnjima učiniti život sretnijim.

Vaš prijedlog za naše čitatelje kojima nedostaje energije i živosti tijekom zimskih dana?

SK: Napitak koji ja toplo preporučam za zimske dane je šalica kakao napitka koji je zaslađen medom. U ovom napitku imamo sinergiju tri visokovrijedne namirnice, a to su mlijeko, čokolada i med. Med je ljekovit o čemu postoji niz znanstvenih studija i treba u zaslađivanju zamijeniti bijeli šećer.

Dijeta prema osjećajima

Što mislite o raznim popularnim dijetama koje obećavaju brze i uspješne rezultate u mršavljenju?

SK: Moje je mišljenje da ne treba namirnice sagledavati samo prema njihovom kalorijskom sastavu kao što to čine gotovo sve danas popularne dijete.

Ovo je previše jednostavan pristup da bi bio učinkovit. U svim dosadašnjim knjigama o nutricionizmu ili u dijetama kojima smo zasipani putem raznih medija, kao što su primjerice Atkinsonova, South beach, Montignac, UN dijeta, dijeta prema mjesečevim mijenama, a postoje i dijete pomalo bizarna naziva kao što je Banana dijeta, i sve one imaju samo jedan cilj, a to je imati vitko, mršavo i lijepo tijelo.

U svim tim dijetama namirnice su podijeljene samo prema jednom kriteriju, a to je njihova kalorijska vrijednost. U knjizi 'Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama' namirnice su podijeljene prema njihovu utjecaju na stanje određene emocije.

Slaganje jelovnika

Možete li našim čitateljima savjetovati kako da odaberu hranu koja je najbolja za njihov organizam?

SK: Najbolji putokaz za slaganje jelovnika su ljudski osjećaji. Ovo je temeljni koncept Neuronutricionizma i detaljno je objašnjen u knjizi.

U nekoliko koraka mogu podsjetiti da se danas često zaboravlja i na pravila kronobiologije koja nam govori u koji dio dana treba jesti koje namirnice što je vrlo čest razlog nastanka prekomjerne tjelesne težine.

Dakle vaše čitateljice bi trebale u prvom dijelu dana primarno jesti ugljikohidratne namirnice koje nam daju energiju kao primjerice kruh od integralnih žitarica, puno zrnatu tjesteninu, integralnu rižu i slično a za drugi dio dana kada se tijelo priprema za počinak treba uzeti proteinske namirnice kao što su puretina, piletina, janjetina, teletina i riba.

Prilog uz ove namirnice ne smije biti ugljikohidratni već od povrća kao što je blitva, rajčice, kupus, grašak, mrkva i slično. Ako uz piletinu mi primjerice popodne prije odmora kao prilog konzumiramo pržene krumpiriće pa i običan kuhani krumpir ova energetska namirnica će dati višak energije koji će se deponirati u obliku masnih naslaga.

Četiri karaktera

Na naslovnici  knjige ste podijelili emocije u četiri grupe: tjeskoba, sreća, ljutnja i tuga. Možete li za svaku emociju navesti nekoliko namirnica koje ih potiču ili ublažavaju?

SK: Hipokrat je prije oko 2500 godina podijelio ljude na četiri karaktera (melankolik, kolerik, flegmatik i sangvinik), a danas suvremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu. Ovo nam pokazuje koliko se malo ljudi mijenjaju kroz tisućljeća kada su temperamenti i osjećaji u pitanju.

1. U emociji ljutnje naš organizam ima u suvišku noradrenalina i hranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su kefir, jogurt i sir mi utječemo na gašenje negativne emocije ljutnje jer se u mozgu ovakvom ishranom potpomaže sinteza inhibicijskih ili supstanci koje imaju djelovanje na kočenje moždanih aktivnosti što dovodi do smirenja.
2. Za osjećaj tuge preporučam hranu koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu a to su žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši. One se mogu nazvati i ˝tugofilne˝ namirnice jer se za njima poseže u stanjima tuge često i instinktivno, a pritom nismo ni svjesni da svoje tužno raspoloženje liječimo uzimanjem slatkiša.
3. Kako su slatkiši i masnoće koncentrirane visokoenergetske namirnice treba ih uzimati u malim količinama. Ja bih rekao da im treba dati ˝začinski˝ način upotrebe jer one u malim količinama daju sreću životu i odličan okus jelu i nikako ih se ne treba odreći. Čokoladu mnogi zovu i prirodnim antidepresivom jer ima u svom sastavu feniletilamin koji ima utjecaj na probuđivanje lijepih osjećaja i euforije. Na prvo mjesto treba ipak staviti žitarice i proizvode od cjelovita zrna.
4. U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporučam ribu i meso.Ovdje treba dati prednost bijelom mesu kao što je puretina, piletina, janjetina i teletina jer ove namirnice imaju i osobinu da podižu raspoloženje osim što umanjuju tjeskobu. Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti je riba jer ona uz učinak na vraćanje pozitivnih emocija ima i djelovanje na očuvanje protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući moćnim omega 3 masnim kiselinama.

Jesi li znao da je sezonska depresija povezana sa žudnjom za ugljikohidratima? Pročitaj više...