Ako imate artritis ili druge probleme sa zglobovima, u jelovnik svakako uvrstite trešnje, višnje, špinat, zeleni čaj i lanene sjemenke! Gipkost i čvrstoću kostiju, mišića, tetiva i zglobova osigurat ćete i uzimanjem aloe vere i bobičastog voća, no bez redovitog kretanja zglobna hrskavica neće dobiti potrebnu hranu.
Artritis je upala jednog ili više zglobova za koju je karakteristična bol, ukočenost, deformiteti i smanjena pokretljivost. Najčešći oblici artritisa su: osteoartritis, reumatoidni artritis i giht, a bolest zahvaća pokretne, odnosno sinovijalne zglobove. Dok se osteoartritis i giht obično javljaju u dobi od 40 ili više godina, reumatoidni artritis javlja se u dobi od 25 – 50 godina. Za razliku od osteoartritisa koji zahvaća pojedine zglobove, reumatoidni artritis zahvaća sve zglobove.
Kretanje je nužno za zdravlje zglobova
Zglob je pokretni spoj između kostiju, obložen glatkom hrskavicom kako bi trenje pri pokretanju bilo što manje. Zglobna hrskavica je elastična kako bi mogla podnijeti opterećenja koja su često višestruko veća od težine tijela. Većina zglobova sadrži sinovijalnu tekućinu koja podmazuje ("oplakuje") i tako dodatno štiti zglob od štetnih statičkih i dinamičkih oštećenja.
Hrskavica ne posjeduje vlastite krvne žile koje bi je opskrbljivale svim potrebnim sastojcima (kisikom, nutrijentima) te se hrani upijanjem tvari iz zglobne tekućine. Upravo je zbog toga redovito kretanje od elementarne važnosti za zdravlje hrskavice budući da samo dodirivanje zglobnih površina prilikom kretanja omogućuje, odnosno potiče prehranu hrskavice.
Artroza kuka, koljena i kralježnice
Najčešća bolest zglobova jest artroza. Riječ je o degenerativnim promjenama na zglobovima progresivnog (napredujućeg i nezaustavljivog) karaktera. Te promjene postupno dovode do otekline i deformacije zgloba te izljeva, a pritom je sve popraćeno bolovima i ukočenošću. Najčešće zahvaćeni zglobovi su oni najopterećeniji; to su u prvom redu kukovi i koljena pa zatim kralježnica.
Artrozu kuka prati bol pri hodu i ograničeni pokreti te grebanje i blokada pokreta. Artrozu koljena odaje bol sa prednje ili unutarnje strane koljena pri hodu, dok kod kralježnice najčešće stradava vratni dio uz ograničene i bolne pokrete te moguće trnjenje, slabost ruku, glavobolje, omaglice i vrtoglavice, a u težim slučajevima (uznapredovali stupnjevi artroze) može doći i do kratkotrajnog gubitka svijesti.
Dodaci prehrani za hrskavicu
Uzroci nastanka artrotskih promjena za sada nisu u potpunosti rasvijetljeni, ali se smatra da, uz životnu dob, određenu ulogu igraju prehrana, debljina, genetska predispozicija i spol. Mnoga su nedavna istraživanja pokazala povišene razine slobodnih radikala u cirkulaciji i tkivima, prisutne kod bolova u zglobovima.
Također je primijećeno da redovito uzimanje antioksidansa dovodi do značajnog smanjenja boli i ukočenosti, usporavanja ili čak zaustavljanja procesa degeneracije te u određenom opsegu i poticanja regenerativnih procesa. Ciljanim uzimanjem dodataka prehrani (glukozamina i hondroitina) može se potaknuti oporavak same zglobne hrskavice, a na značajno smanjenje upale utjecalo je uzimanje omega-3 masnih kiselina te pripravaka poput enzima bromelaina i papaina dobivenih iz različitih vrsta voća poput papaje, manga i ananasa.
Objavljeno je istraživanje kako glukozamin i omega-3 masne kiseline djeluju još povoljnije u kombinaciji. Kombinacija 1500 mg glukozamin sulfata sa 200 mg omega-3 masnih kiselina (dobivenih iz 444 mg ribljeg ulja) pokazala se puno moćnijom od samog glukozamina, pri otklanjanju smetnji kod osteoartritisa.
Omega-3 masne kiseline pritom ostvaruju protuupalno djelovanje, dok glukozamin sulfat pomaže ponovnu izgradnju oštećenih hrskavičnih struktura.
Bobičasto voće štiti zglobove
Namirnice koje povoljno djeluju kod artritisa su trešnje i višnje zbog antocijana i istraživanja pokazuju da šalica ovog voća na dan smanjuje markere upale. Špinat i zeleni čaj imaju sličan učinak, a dobre su i lanene sjemenke kao izvor omega-3 masnih kiselina. Soju i brokulu se zbog fitokemikalija koje sadrže također preporučuje uvrstiti u jelovnik.
U svrhu postizanja zadovoljavajuće antioksidativne aktivnosti, potrebno je povećati unos voća i povrća. Antioksidansi, vitamini, minerali, te omega-3 masne kiseline, ukoliko se redovito konzumiraju, u određenom opsegu će zaštititi lokomotorni sustav.
Bioaktivni nutrijenti porijeklom iz bobičastog voća poput borovnica, ribizla, ogrozda, brusnica, goji bobica i trešanja štite kolagen, važnu proteinsku gradivnu komponentu kostiju, mišića, tetiva i zglobova, koja tijelu osigurava čvrstoću, snagu i gipkost. Nije naodmet napomenuti kako su nedavna istraživanja otkrila da aloe vera snažno stimulira sintezu kolagena pa tkivo postaje snažnije i otpornije.
Vitamini i ljekovito bilje
S obzirom na manjkavost uobičajene prehrane, često može biti od koristi dodatak viših doza vitamina i minerala (posebice vitaminima B skupine, C, D i E vitaminom, cinkom, selenom, magnezijem i željezom), hondroitinom, glukozaminom te aminokiselinsko-enzimskim mješavinama. Imunološka zbivanja uslijed upalnih i degenerativnih promjena, može se uvelike modulirati uzimanjem omega-3 masnih kiselina u vrlo visokim dozama (čak i do 6 g dnevno) i enzima koji su prema nekim studijama pokazali snažan potencijal za smanjenje upale (do čak četiri puta) i poticanje stvaranja glukozamina u tijelu.
Kod potporne terapije reumatoidnog artritisa povoljno djelovanje pokazali su i dodaci prehrani na bazi gama-linolenske kiseline (GLA) te ljekovita biljka Boswelia serrata i astaksantin.
Optimalno odvijanje metaboličkih procesa, te očuvanje strukture i funkcije vezivno-elastičnih (ali I ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine. Dnevno preporučena količina tekućine iznosi 0,3 decilitra po kilogramu tjelesne mase, što za čovjeka prosječne mase (75 kg) iznos 2100 mL. Hidracija se, naravno, ne odnosi isključivo na vodu; poželjno je i preporučljivo dio dnevnog unosa osigurati zelenim čajem koji obiluje katehinima – polifenolima sa izrazito snažnim antioksidativnim djelovanjem (protuupalnim, antikarcinogenim, regeneracijskim).
Hodajte, trčite, kližite...
Kada govorimo o očuvanju zdravlja sustava za pokretanje, osnovna i nezaobilazna je nužnost redovitog kretanja. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje, planinarenje, trčanje, klizanje, rolanje, odlazak u teretanu samo su dio aktivnosti koje mogu djelovati blagotvorno.
Svaka je aktivnost dobra i pomaže pri očuvanju elastičnosti zglobne hrskavice i okolnih tkiva. Međutim, kao niti u bilo čemu drugome, niti u tjelesnoj aktivnosti ne valja pretjerivati i prelaziti granice vlastitih sposobnosti odnosno tjelesnih ograničenja. Vrstu i intenzitet tjelovježbe potrebno je prilagoditi dobi i pripadajućim bolestima (bolesti srca i krvnih žila, ograničenja lokomotornog sustava, plućnim bolestima).
Tekst je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
