Tijekom vrućina važno je ne opterećivati organizam hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela. Jedite puno voća i povrća tijekom dana, a osvježite se jogurtom, sladoledom i hladnom juhom od tikvice ili tofua.
Velike količine crvenog mesa, luka, jakih začina, masnoća i alkoholnih pića, nisu dobrodošle u ljetnim mjesecima. Tijekom ljetnih žega treba piti velike količine vode, a kod pojačanog znojenja izgubljene elektrolite nadoknaditi izotoničnim napitcima
Hrana za brzo hlađenje
Voće
Voće predstavlja odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost štiteći kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka. Također, voće obiluje vodom koja osobito ljeti služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istovremeno hladi.
Povrće
Baš poput voća i povrće je vrijedan izvor nutrijenata, osobito antioksidansa. Povrće, u pravilu, sadrži i znatan udio vode pa na prirodan način hladi tijelo i nadoknađuje izgubljenu tekućinu. Dodatno, i povrće i voće obiluje kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.
Salate
Najbrži recept za osvježenje je priprema voćnih i povrtnih salata načinjenih od lubenice, dinje, breskvi, smokvi, ananasa, krastavaca, paprike, rajčice, zelene salate te tikvica i patlidžana. Dodatkom skuhanih i ohlađenih žitarica, te laganog mesa peradi ili ribe salate postaju osvježavajući, hranjiv i lakoprobavljiv glavni obrok idealan za nesnosne žege.
Jogurt
Jogurt je izvrstan izvor korisnih bakterija koje nas mogu zaštititi od brojnih neželjenih ljetnih infekcija jer čini dobro crijevnoj mikroflori. Odlično pristaje tijekom toplih ljetnih dana jer osvježava i hladi. O prikladnosti ove namirnice za vruće ljetne dane svjedoče i nacionalni specijaliteti iz toplih zemalja – indijski Lhassi i grčki Tzatziki – jela koja osvježavaju i hlade, a osnovni sastojak im je jogurt.
Izotonični napitci i voda
Tijelo se uslijed velikih ljetnih vrućina rashlađuje znojenjem izlučujući pritom toksine, ali i elektrolite i vodu koje je neophodno neprestano rashlađivati. Kako bi nadoknadili izgubljenu tekućinu i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi. Pri vrlo intenzivnom znojenju, dobar su izbor i izotonični napitci koji uz tekućinu nadoknađuju i izgubljene elektrolite, ali opet ohlađeni na sobnoj temperaturi jer previše hladna pića imaju nepoželjan učinak – pojačavaju osjećaj topline.
Žitarice
Raznovrsne žitarice poput pšenice, ječma, prosa, kvinoje, amaranta, kus-kusa, bulgura mogu se pripremiti jednostavno kuhanjem uz dodatak male količine maslinovog ulja i soli. Kuhane žitarice mogu se ohladiti i dodavati raznim jelima, a ljeti najbolje pristaju u hranjive salate.
Sladoled
Iako sladoled neće ohladiti užarena tijela, psihološka je pomoć tijekom vrućih ljetnih dana. Hranjiv je, ukusan i čini nas sretnima i spokojnima.
Hladne juhe
Za izrazito vrućih dana idealan obrok može biti samo hladna juha koja neće opteretiti probavu i tako dovesti do pregrijavanja. Pritom prednost daj laganoj povrtnoj juhi s dodatkom krastavca, tikvice ili tofua koja će pružit osvježenje i nadoknaditi elektrolite izgubljenje znojenjem.
Hrana koja se ne preporučuje
Alkohol
Iako mnogi u ledenoj pivi ili koktelu vide idealno osvježenje, ispijanjem alkoholnih pića činiš si medvjeđu uslugu. Naime, alkohol nije dobar ljetni izbor jer povećava proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
Kalorična jela
Kalorična jela zahtijevaju dugotrajan proces probave što za posljedicu ima oslobađanje topline i zagrijavanje organizma. Osim toga, poslije takvih se jela dosta žeđa pa ih je potrebno izbjegavati.
Suhomesnati proizvodi
Osim što su teže probavljivi od laganih salata, juha i drugih jela prikladnih za ljeto, suhomesnati proizvodi obiluju solju koja traži dodatan unos tekućine od već i ovako vrućinom iscrpljenog organizma.
Zreli i masni sirevi
Poput suhomesnatih proizvoda, zreli i masni sirevi obiluju masnoćama i solju, tvarima koje ljeti onemogućavaju hlađenje organizma. Dodatno, na izrazitim vrućinama, ove se namirnice vrlo lako kvare što može dovesti do bakterijskog trovanja, a time i dodatnog iscrpljivanja organizma.
Gulaši, variva i uobičajena ''zimska'' jela
Postoji razlog zašto su gulaši i variva rezervirani za hladnije dane. Ova jela se jedu topla i često sadrže začine koji pojačavaju ''probavnu vatru'' i prirodno zagrijavaju organizam što je itekako poželjno svojstvo tijekom zime, no ljeti naprosto nema mjesta za ove ''toplinske bombe'' u prehrani.
Zaslađeni i gazirani napitci
Poput alkohola, zaslađeni i gazirani napitci povećavaju proces dehidracije i time onemogućuju kvalitetno hlađenje tijela, stoga ih je najbolje zaobilaziti u širokom luku.
Kofeinski napitci
Kofein je poznati diuretik, drugim riječima potiče izlučivanje tekućine iz organizma i time djeluje kontraproduktivno na proces hlađenja. No, kofein ubrzava i metabolizam što se očituje dodatnim zagrijavanjem organizma. Ako ti je teško posve odreći se omiljene kave, za izrazito vrućih dana, probaj barem smanjiti unos omiljenog napitka na minimum.
