Svake godine 7. travnja se obilježava Svjetski dan zdravlja, a HZJZ uključio se u EU projekt kako bi se otkrilo koje bolesti i stanja se često pojavljuju u Hrvatskoj.
Cilj EU projekta: Statistika morbiditeta (Morbidity Statistics) je utvrditi koja stanja i bolesti se često pojavljuju u zemljama Europske Unije. Osim Hrvatske u projektu su sudjelovale i Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska. Povodom Svjetskog dana zdravlja HZJZ je prezentirao podatke koji su pokazali da:
- "Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
- Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
- Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina".
HZJZ smatra da je ovo veliki napredak za Hrvatsku jer se na temelju broja oboljelih osoba u RH mogu sustavno utvrditi učestali javno-zdravstveni problemi.
Svjetski dan zdravlja obilježava se od 1950.
Svake godine 7. travnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odabire određenu zdravstvenu temu kako bi istaknuli što je prioritet. Zbog trenutne pandemije, zagađenosti planeta i sve češćih bolesti, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je "Naš planet, naše zdravlje". SZO smatra kako je ovo jedinstvena prilika za zeleni i zdrav oporavak od pandemije COVID-19, koja stavlja zdravlje pojedinaca i planeta u središte djelovanja i potiče pokret za stvaranje društava usmjerenih na dobrobit.
SZO napominje da 99 % ljudi udiše zagađen zrak koji je uglavnom posljedica sagorijevanja fosilnih goriva. Svijet koji se grije vidi komarce kako šire bolesti dalje i brže nego ikad prije. Ekstremni vremenski događaji, gubitak biološke raznolikosti, degradacija zemljišta i nestašica vode raseljavaju ljude i utječu na njihovo zdravlje. Zagađenje i plastika nalaze se na dnu najdubljih oceana, najviših planina i ušli su u lanac ishrane i krvotok. Sustavi koji proizvode visoko prerađenu, nezdravu hranu i piće pokreću val pretilosti, povećavajući rak i srčane bolesti, a istovremeno stvaraju do jedne trećine globalnih emisija stakleničkih plinova. Ova zdravstvena i socijalna kriza ugrožava sposobnost ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i životima. SZO procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći.
"Klimatska kriza je zdravstvena kriza. isti neodrživi izbori koji ubijaju naš planet ubijaju i ljude, Potrebna su nam transformativna rješenja kako bismo svijet odvikli od ovisnosti o fosilnim gorivima, kako bismo preispitali gospodarstva i društva usmjerena na dobrobit i zaštitili zdravlje planeta o kojem ovisi ljudsko zdravlje”, rekao je generalni direktor SZO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
