Amnezija može predstavljati kratkotrajni gubitak pamćenja, ali i potpuno zaboravljanje vlastitog identiteta kao što se dogodilo nesretnoj ženi s Krka
Amnezija je često popratni simptom ozlijede mozga ili posljedica ozbiljne bolesti poput tumora mozga ili demencije. Javlja se kod ljudi svih uzrasta, a posebno je česta kod starijih osoba.
Gubitak pamćenja može biti kraći ili duži
Amnezija je naziv za gubitak pamćenja, bio on kratkotrajan ili dugoročan. Osobe koje pate od amnezije nekada mogu imati problem i stvarati nova sjećanja, a većina ih se ne može prisjetiti događaja koji su se dogodili u prošlosti. Obično osoba koja pati od amnezije ima sjećanje o svom identitetu i nekim obrascima ponašanja, dok neki izgube sva sjećanja koja su imali, prenosi Healthline. Upravo se to dogodilo gospođi s Krka čiji je identitet još nepoznat.
Gubitak pamćenja je primarni simptom amnezije
Uzroci amnezije mogu biti razni. Najčešće se amnezija javlja kako organizam stari i zbog pojave demencije ili nekog drugog oblika propadanja moždanog tkiva i živčanih stanica. Osobe kod kojih amnezija nastupi kao posljedica demencije obično zaboravljaju novija sjećanja, a ostaju im ona starija.
Drugi uzrok amnezije je anoksija, odnosno nestašica kisika u tijelu. Nakon gušenja ili određene traume u kojoj je mozak bio predugo bez kisika može doći do gubitka pamćenja. Ako je oštećenje manjkom kisika blaže, postoji šansa da se pamćenje vrati.
Gubitak pamćenja može biti i posljedica traume glave, tumora i infekcija, ali i uzrokovan prekomjernom konzumacijom alkohola. Također izvorište može imati i u emocionalnoj traumi i biti izazvano stresom. Kada doživimo traumatičan događaj podsvjesno ćemo ga pokušati potisnuti do granice zaboravljanja ili potpunog izbjegavanja svjesnosti o njemu.
Gubitak pamćenja može biti posljedica težih bolesti ili tramue, a javlja se i kao odgovor na emocionalni stres
Nekoliko vrsta amnezije
Gubitak pamćenja nije uvijek isti i opseg sjećanja koje smo zaboravili može biti različit. Razlikujemo nekoliko vrsta amnezije:
Retrogradna amnezija
Retrogradna amnezija obuhvaća sjećanja koja su već stvorena, a obično počinje gubitkom novijih sjećanja. Uspomene iz djetinjstva ili mladosti obično ostaju, no s vremenom i one mogu nestati. Ova vrsta amnezije najčešće prati demenciju.
Prolazna globalna amnezija
Jedna od najmanje istraženih oblika amnezije je prolazna globalna amnezija. Osobe koje pate od ovog oblika amnezije imaju epizode privremenog, ali kompletnog gubitka pamćenja te imaju poteškoće prisjećanja starijih uspomena. Javlja se u epizodama koje traju od dva do osam sati u kojem periodu osoba ne može stvarati nove uspomene.
Infantilna amnezija
Ovaj oblik amnezije ima gotovo svaka osoba na svijetu. Radi se o amneziji zbog koje zaboravljamo prvih nekoliko godina života nakon rođenja. Stručnjaci smatraju kako ove uspomene gubimo jer ih ne ponavljamo često pa tako s vremenom blijede.
Dijagnoza nije laka, kao niti liječenje
Obično osobe oko nas primijete da nešto nije u redu s našim pamćenjem prije nego što to primijetimo sami. Zato je za pravilno postavljanje dijagnoze potrebno da stručnjak s kojim pričamo postavi i nekoliko pitanja našim najbližima. Osim razgovora, liječnik će obaviti i pregled stanja mozga pomoću magnetne rezonance ili slične metode kako bi utvrdio ima li oštećenja na mozgu.
Liječenje ovisi o uzroku amnezije. Ako se radi o teškom obliku amnezije liječenje će biti dugo, a šanse da se pamćenje potpuno vrati su minimalne. Obično se takvim pacijentima prepisuju lijekovi koji poboljšavaju memoriju. Blaži oblici amnezije obično se riješe sami s vremenom, odnosno osoba se postupno prisjeća svega što je zaboravila.
U mnogim slučajevima može se spriječiti
Jedan od najčešćih uzroka amnezije je ozljeda glave, prenosi Forbes. Takve nezgode često nastaju prilikom sportskih aktivnosti ili boravka u prirodi, što se može spriječiti povećanim oprezom i uporabom pravilne opreme, primjerice nošenjem kacige dok vozimo bicikl. Važno je ostati mentalno aktivan kroz cijeli život jer smanjena aktivnost također može loše utjecati na memoriju. Uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost također će pomoći u održavanju zdravlja mozga i smanjiti pojavu demencije i gubitka pamćenja kako starimo.
