Dojavom preko Centra 112 stanica HGSS-a Makarska zaprimila je jučer obavijest o nestaloj stranoj državljanki.
"Planinarila je s kćeri i njenim prijateljem iz zaseoka Vitlići prema Skywalku. Po povratku nazad u zaselak, odlučila je sjesti i odmoriti se dok kći i prijatelj odu po auto i dođu po nju. Nakon što su došli, nisu je zatekli na dogovorenom mjestu. Odmah po dojavi na teren je izašlo 19 spasilaca stanice HGSS-a Makarska koji su pretražili teren prema pravilima brze pretrage. Unesrećena je nađena bez svijesti te joj je pružena prva pomoć oživljavanja, nažalost bez uspjeha", objavili su HGSS-ovci.
"I ovim putem apeliramo na sve planinare da shvate kako ni jedan cilj/vrh nije vrijedan rizika koji nose visoke temperature te teška dehidracija. Nažalost, još jedan život nepovratno je izgubljen zbog previda na koje HGSS neprestano upozorava. Nadamo se kako je ovo zadnje upozorenje svima koji pod svaku cijenu pokušavaju u najtežim uvjetima 'osvajati' Biokovo", poručili su.
Simptomi dehidracije
O činjenici da je dehidracija ozbiljan zdravstveni problem govori i nedavno istraživanje objavljeno u American Journal of Public Health koje je otkrilo da više od polovice djece i adolescenata u Sjedinjenim Državama ne dobiva dovoljno vode, pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci. "Ljudi ne shvaćaju koju količinu tekućine mogu izgubiti na vrućini ili tijekom vježbanja", objasnio je doktor Michael F. Bergeron, a "važno je napomenuti da su potrebe za hidratacijom vrlo individualne te treba usmjeriti više pažnje na njih." Dakle, pitanje koje se konstantno ponavlja jest koliko tekućine zapravo trebamo svaki dan? A odgovor glasi kako to ovisi o svakoj osobi i njenom načinu života.
Kako bismo ti pomogli lakše prepoznati dehidraciju, donosimo ti nekoliko njezinih znakova i simptoma.
Bez čega se nikada ne bi smjelo ići u planinu?
Kineziologinja Mirjana Kolac u tekstu missZDRAVE "Savjeti za sadašnje i buduće planinare", upozorila je na što treba paziti prilikom odlaska u planine: "Planinarenje predstavlja jedinstven svijet, stoga je važno da prije samostalnog odlaska u planine usvojite osnovna znanja o kretanju, boravku i ponašanju u planinama kao i znanje o karakteristikama planinskog svijeta. Kako bi planinarenje bilo ugodno i lijepo prilikom organiziranja izleta najvažnije je da ne precijenite svoje mogućnosti i odaberete turu koja odgovara vašim fizičkim mogućnostima.
Ako ste početnik radije odaberite stazu koja je lakša i kraća i koju ćete bez problema prehodati. Planinarenje je fizički zahtjevno i važno je da se prvo uvjerite u svoje fizičke sposobnosti, a tek potom planirajte ozbiljnije uspone. Osim odabira prikladne staze, važno je da odaberete i prikladnu odjeću i obuću. Vrijeme u planinama se često i brzo mijenja, a što se više penjete temperatura se više spušta.
Najbolji odabir je slojevita odjeća, a kvalitetna, nepropusna jakna trebala bi biti dio svakog planinarskog ruksaka. Cipele također moraju biti vodonepropusne i čvrste kako bi spriječile moguće ozljede zglobova koje nam prijete sa svakim korakom. Važno je, naravno, uzeti sa sobom i dovoljno hrane i tekućine, posebno ako ste odabrali stazu na kojoj nema planinarskih domova. Bez obzira koliko planirate ostati u brdima, uvijek sa sobom nosite lampu.
Dovoljna je jedna kriva procjena da vas noć uhvati u brdima, a to nikako ne želite. Uz sve navedeno važno je da se informirate o stazi na koju idete, imate sa sobom kartu i pratite planinarske oznake. Većina planinarskih staza i kod nas i vani je dobro označena, ali dovoljno je samo malo nepažnje da oznake izgubite i ostanete dezorijentirani u planini. I zadnje, ali ne i manje važno - pratite vremenske uvjete. Kao što sam napomenula, vrijeme u planinama se brzo i često mijenja, stoga je važno pratiti vremensku prognozu i prilagoditi se vremenskim uvjetima."
