Od boljeg pamćenja do lakšeg disanja – zajedničko pjevanje donosi brojne dobrobiti.
Došao je onaj dio godine kada se čuju božićne pjesme, a pjevači šire blagdansku radost.
Ali možda su ti pjevači u šarenim ukrasima na tragu nečega važnog. Dok ispunjavaju trgovačke centre, kolodvore, domove za starije i ulice ispred naših kuća radosnim pjesmama, oni – svjesno ili nesvjesno – poboljšavaju vlastito zdravlje.
Od mozga do srca, istraživanja pokazuju da pjevanje donosi širok spektar dobrobiti, posebno kada se prakticira u grupi. Povezuje ljude, jača imunitet i čak smanjuje bol. Vrijedi li i vi podići glas u znak veselja?
"Pjevanje je kognitivna, fizička, emocionalna i društvena aktivnost", kaže Alex Street, istraživač na Cambridge Institute for Music Therapy Research, koji proučava kako se glazba može koristiti u oporavku djece i odraslih od ozljeda mozga.
Psiholozi već dugo ističu kako zajedničko pjevanje stvara snažan osjećaj povezanosti, čak i među najnevoljnijim pjevačima. Istraživanja pokazuju da potpuni stranci mogu razviti iznimno bliske veze nakon samo jednog sata zajedničkog pjevanja.
Nije iznenađenje da pjevanje donosi fizičke dobrobiti za pluća i dišni sustav. Neki istraživači koriste pjevanje kao terapiju kod osoba s plućnim bolestima.
Dobre vibracije
No pjevanje ima i druge mjerljive učinke: poboljšava rad srca i regulira krvni tlak. Zajedničko pjevanje u zboru čak jača imunološki sustav – na način na koji samo slušanje glazbe ne može.
Biološki gledano, vjeruje se da pjevanje aktivira vagus živac, koji je povezan s glasnicama i mišićima u stražnjem dijelu grla. Kontrolirano i produženo izdisanje tijekom pjevanja potiče lučenje endorfina – hormona zadovoljstva, dobrobiti i smanjenja boli.
Pjevanje aktivira široku mrežu neurona u obje hemisfere mozga, uključujući regije zadužene za jezik, pokret i emocije. U kombinaciji s fokusom na disanje, pjevanje je izvrstan način za smanjenje stresa.
"Osjećaj ugode postaje vidljiv kroz svjetliji ton glasa, izraze lica i držanje tijela", kaže Street. Postoje i dublji razlozi za ove dobrobiti. Neki antropolozi vjeruju da su naši preci pjevali prije nego što su govorili, koristeći vokalizaciju za oponašanje zvukova prirode ili izražavanje emocija. To je možda bilo ključno za razvoj društvenih odnosa, emocionalnog izražavanja i rituala. Street ističe da nije slučajno što je pjevanje prisutno u životu svakog čovjeka – naši mozgovi i tijela od rođenja reagiraju pozitivno na pjesmu.
"Djeci pjevamo uspavanke, a na sprovodima pjesme", kaže on. "Tablicu množenja učimo kroz ritmično ponavljanje, a abecedu kroz melodiju."
Zajedništvo donosi više dobrobiti
Nisu sve vrste pjevanja jednako korisne. Pjevanje u grupi ili zboru donosi veće psihološke dobrobiti nego solo pjevanje. Zato se u obrazovanju koristi kao alat za poticanje suradnje, razvoja jezika i emocionalne regulacije kod djece.
Možda najnevjerojatnija dobrobit pjevanja jest njegova uloga u oporavku mozga nakon ozljeda. Stručnjaci sve češće koriste pjevanje za poboljšanje kvalitete života osoba s različitim zdravstvenim stanjima. Diljem svijeta istražuju učinke zajedničkog pjevanja u zborovima namijenjenima osobama koje su preživjele moždani udar ili rak, te onima koji žive s Parkinsonovom bolešću, demencijom i njihovim njegovateljima. Primjerice, pjevanje poboljšava artikulaciju kod osoba s Parkinsonovom bolešću, što je problem koji se pogoršava s napredovanjem bolesti.
Pjevanje je i odličan način za očuvanje općeg zdravlja jer predstavlja podcijenjeni oblik tjelovježbe – usporediv s brzim hodom. "Pjevanje je fizička aktivnost i može imati slične dobrobiti kao vježbanje", kaže Adam Lewis, izvanredni profesor respiratorne fizioterapije na Sveučilištu u Southamptonu.
Jedno istraživanje pokazalo je da pjevanje, zajedno s vokalnim vježbama koje koriste profesionalni pjevači za usavršavanje tona i ritma, predstavlja trening za srce i pluća usporediv s hodanjem umjerenim tempom na traci.
Istraživači naglašavaju i psihološke dobrobiti zajedničkog pjevanja kod osoba s kroničnim bolestima. Street objašnjava da pjevanje omogućuje tim ljudima da se fokusiraju na ono što mogu, umjesto na ono što ne mogu.
"Odjednom se stvara ravnoteža u prostoriji – njegovatelji više nisu samo njegovatelji, a zdravstveni djelatnici pjevaju istu pjesmu na isti način", kaže Street. "A malo što drugo može to postići."
Svaki dah koji udahnete
Među onima koji najviše imaju koristi od pjevanja nalaze se osobe s kroničnim respiratornim tegobama, što je postalo glavni fokus istraživanja Keira Philipa, predavača i stručnjaka za respiratornu medicinu na Imperial College London. Philip naglašava da pjevanje neće izliječiti ove bolesti, ali može biti učinkovita holistička metoda koja nadopunjuje konvencionalne tretmane.
"Kod nekih ljudi život s otežanim disanjem dovodi do promjene načina disanja, koje postaje nepravilno i neučinkovito", objašnjava Philip. "Neki pristupi koji se temelje na pjevanju pomažu u tome – kroz rad mišića, ritam i dubinu disanja – što može ublažiti simptome."
Jedno od njegovih najpoznatijih istraživanja uključivalo je korištenje programa disanja razvijenog u suradnji s profesionalnim pjevačima iz English National Opera, koji je zatim primijenjen u randomiziranom kontroliranom ispitivanju kod pacijenata s dugotrajnim covidom. Tijekom šest tjedana rezultati su pokazali poboljšanje kvalitete života i ublažavanje nekih problema s disanjem.
Pjevanje se pokazalo posebno korisnim za mozak, ali i za dišni sustav. No, nije potpuno bez rizika za osobe s postojećim zdravstvenim stanjima. Na početku pandemije covida grupno pjevanje bilo je povezano s velikim širenjem zaraze, jer se prilikom pjevanja u zrak izbacuje puno čestica virusa.
"Ako imate respiratornu infekciju, najbolje je preskočiti taj tjedan na probi zbora kako ne biste ugrozili druge", savjetuje Philip.
Možda najnevjerojatnija dobrobit pjevanja jest njegova uloga u oporavku mozga nakon ozljeda. To pokazuje priča bivše američke kongresnice Gabrielle Giffords, koja je preživjela pokušaj atentata 2011. godine, kada je pogođena u glavu. Tijekom godina ponovno je naučila hodati, govoriti, čitati i pisati, a terapeuti su koristili pjesme iz njezina djetinjstva kako bi joj pomogli vratiti verbalnu fluentnost.
Slični pristupi koriste se kod osoba koje su preživjele moždani udar, jer pjevanje omogućuje sate i sate ponavljanja potrebnog za stvaranje novih veza između dviju moždanih hemisfera, koje su često oštećene akutnim moždanim udarom. Vjeruje se da pjevanje potiče neuroplastičnost mozga, što mu omogućuje da se "preusmjeri" i stvori nove neuronske mreže.
Postoje teorije da pjevanje može pomoći i osobama koje pate od kognitivnog propadanja, jer zahtijeva intenzivan angažman mozga, uključujući održavanje pažnje, pronalaženje riječi i verbalnu memoriju.
"Postoji sve više dokaza o kognitivnim dobrobitima pjevanja kod starijih osoba", kaže Teppo Särkämö, profesor neuropsihologije na Sveučilištu u Helsinkiju. "Ipak, još uvijek malo znamo o tome može li pjevanje usporiti ili spriječiti kognitivni pad, jer bi za to bila potrebna opsežna istraživanja s višegodišnjim praćenjem."
Za Streeta, sva istraživanja koja pokazuju snažne učinke pjevanja – bilo na društvenoj ili neurokemijskoj razini – naglašavaju zašto je ono univerzalni dio ljudskog života. Međutim, brine se jer kako ljudi sve više vremena provode uz tehnologiju, a manje jedni s drugima kroz aktivnosti poput pjevanja, relativno malo njih doživljava njegove dobrobiti.
"Mnogo toga tek otkrivamo, posebno u rehabilitaciji nakon ozljeda mozga, kaže on. "Studije tek počinju pokazivati da pjevanje može imati ove učinke, čak i kod osoba s ozbiljnim ozljedama. Logično je da od njega možemo toliko profitirati jer je pjevanje oduvijek imalo ogromnu ulogu u povezivanju zajednica."
Možda je to još jedan razlog da ove godine uživate u božićnim pjesmama oko bora.
