Rak debelog i završnog crijeva ubraja se među vodeće javnozdravstvene izazove današnjice. Riječ je o trećem najčešćem sijelu raka u svijetu te drugom najčešćem uzroku smrti od malignih bolesti na globalnoj razini.
Procjenjuje se da je tijekom 2022. godine zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva raka debelog crijeva u svijetu te više od 900 000 smrtnih ishoda, piše HZJZ.
U Hrvatskoj je situacija jednako zabrinjavajuća – rak debelog i završnog crijeva najčešće je novodijagnosticirana zloćudna bolest. Prema podacima HZJZ-a svake godine oboli oko 3800 osoba, a sama bolest nešto češće pogađa muškarce. U velikoj većini slučajeva bolest se javlja kod osoba starijih od 50 godina – čak 95 % oboljelih pripada toj dobnoj skupini.
Nakon raka pluća, ovo je drugi najčešći uzrok smrti od raka u Hrvatskoj. Samo u 2024. godini odnio je 1933 života.
Važnost ranog otkrivanja: razlika između izlječenja i uznapredovale bolesti
Ishod liječenja uvelike ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena. Prema dostupnim podacima, tek 16,5 % slučajeva otkriva se u lokaliziranom stadiju, dok se većina dijagnosticira kada je bolest već regionalno proširena ili su prisutne metastaze.
Petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj iznosi 57,3 %, što pokazuje blagi napredak u odnosu na ranije razdoblje (HZJZ). Ipak, stručnjaci ističu da bi pravovremena dijagnoza mogla značajno povećati šanse za izlječenje.
Sve češći među mlađima – trend koji zabrinjava
Iako se i dalje najčešće javlja kod starijih osoba, epidemiološki podaci posljednjih godina ukazuju na porast incidencije među mlađima. U Hrvatskoj se bilježi godišnji porast od 2,3 % kod osoba u dobi između 20 i 49 godina, pri čemu je rast izraženiji kod žena, prema podacima HZJZ.
Mogući uzroci uključuju pretilost u mlađoj dobi, sjedilački način života, povećanu konzumaciju procesirane hrane, ali i promjene u crijevnom mikrobiomu povezane s učestalijom uporabom antibiotika.
Kako nastaje rak debelog crijeva i koji su rizici?
Rak debelog i završnog crijeva najčešće se razvija iz polipa – izraslina na sluznici crijeva koje s vremenom mogu postati zloćudne. Upravo zato njihovo pravovremeno otkrivanje i uklanjanje može spriječiti razvoj bolesti.
Istraživanja pokazuju da je ovaj oblik raka značajno rjeđi u manje razvijenim zemljama, što dodatno potvrđuje koliko na njegov razvoj utječu stil života, prehrana i okolišni čimbenici.
Čimbenike rizika možemo podijeliti u dvije skupine:
Promjenjivi čimbenici
- Na njih možemo utjecati vlastitim životnim navikama:
- pretilost
- tjelesna neaktivnost
- prehrana siromašna vlaknima, a bogata mastima i procesiranim mesom
- pušenje i konzumacija alkohola
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezuju se s povećanim rizikom od razvoja raka debelog crijeva – procjenjuje se da se u Europi oko 11 % slučajeva može pripisati upravo tim čimbenicima.
Sjedilački način života dodatno povećava rizik, dok redovita tjelesna aktivnost (više od sedam sati tjedno) može smanjiti vjerojatnost obolijevanja za oko 15 %.
Prehrana također igra veliku ulogu – prehrana siromašna vlaknima, voćem i povrćem, a bogata crvenim i prerađenim mesom te rafiniranim ugljikohidratima, povezuje se s većim rizikom. S druge strane, vlakna, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i određeni nutrijenti poput vitamina D mogu imati zaštitni učinak.
Rizik dodatno povećavaju i konzumacija alkohola te pušenje. Alkohol se u tijelu razgrađuje u spoj koji može oštetiti DNK i potaknuti razvoj tumora, dok duhanski dim sadrži brojne kancerogene tvari koje negativno utječu na stanice u cijelom organizmu.
Osim toga, osobe sa šećernom bolešću tipa 2 imaju nešto veći rizik od razvoja ovog oblika raka, ali i lošiju prognozu nakon postavljanja dijagnoze.
Nepromjenjivi čimbenici
Na njih ne možemo utjecati, ali zahtijevaju dodatni oprez:
- dob (rizik raste nakon 50. godine)
- spol
- genetska predispozicija
Kod osoba starijih od 50 godina rizik značajno raste – procjenjuje se da oko 5 % osoba može razviti rak debelog crijeva do 74. godine života.
Također, obiteljska anamneza ima važnu ulogu – osobe koje u obitelji imaju slučajeve polipa ili raka debelog crijeva imaju povećan rizik te bi s preventivnim pregledima trebale započeti ranije.
Kronične bolesti i dodatni rizici
Posebnu skupinu čine osobe s upalnim bolestima crijeva, poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Dugotrajna upala može dovesti do promjena na sluznici crijeva koje s vremenom mogu prijeći u zloćudne.
Važno je naglasiti da se ove bolesti razlikuju od sindroma iritabilnog crijeva, koji ne povećava rizik od raka.
Povećan rizik imaju i osobe koje su ranije bolovale od određenih malignih bolesti, poput raka dojke, želuca ili prostate.
Simptomi koje ne treba ignorirati
Rak debelog crijeva u ranim stadijima često ne uzrokuje jasne simptome, zbog čega se bolest nerijetko otkriva kasno. Kada se pojave, najčešći znakovi uključuju:
- promjene u pražnjenju crijeva (proljev, zatvor ili sužena stolica)
- krv u stolici
- bolove, grčeve ili nadutost u trbuhu
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
- kronični umor
- anemiju uzrokovanu skrivenim krvarenjem
Stručnjaci upozoravaju da je svaka promjena koja ne prolazi s vremenom razlog za odlazak liječniku.
Liječenje i prognoza
Liječenje ovisi o stadiju bolesti i općem stanju bolesnika, a uključuje:
- kirurške zahvate
- kemoterapiju
- radioterapiju
- ciljanu terapiju
- imunoterapiju
Ako se bolest otkrije na vrijeme, izlječenje je moguće u čak 90 % slučajeva, što dodatno naglašava važnost preventivnih pregleda, navodi HZJZ.
Nacionalni program i važnost preventivnih pregleda
U Hrvatskoj se od 2007. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, usmjeren na osobe u dobi od 50 do 74 godine. Cilj programa je smanjiti smrtnost kroz pravovremeno otkrivanje bolesti.
U tijeku su pripreme za reorganizaciju programa zbog uvođenja nove vrste probirnog testa – fekalnog imunokemijskog testa (FIT), kao i posebnog pristupa za osobe s povećanim rizikom, pa do završetka reorganizacije nema aktivnog pozivanja u Nacionalni program, prema podacima Nastavnog zavoda "Andrija Štampar".
Prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med. objasnila je u nedavnoj izjavi za HRT da se program reorganizira zbog uvođenja novog testa baziranog na imuno kemijskoj kvantitativnoj metodi. Istaknula je da se novi test već koristi u većini europskih zemalja i da ova metoda omogućuje otkrivanje većeg broja osoba koje trebaju biti upućene na kolonoskopiju, čime se povećava učinkovitost ranog otkrivanja raka debelog crijeva. "Novi test je osjetljiviji i praktičniji, što može značajno unaprijediti rezultate programa."
"Građani koji budu pozitivni na novi test automatski će dobiti termin za kolonoskopiju u sklopu programa, što omogućuje bržu dijagnostiku i potencijalno smanjenje smrtnosti. Planira se pravovremeno obavještavanje građana o novim testovima i načinu uzimanja uzoraka, a očekuje se da će distribucija testova započeti tijekom godine. Uvođenje novog testa zahtijevalo je i reorganizaciju cijelog programa, a cilj je povećati učinkovitost i dostupnost pregleda. Prema istraživanjima iz drugih zemalja, novi test povećava odaziv na testiranje za oko deset posto.", objasnila je profesorica Antoljak.
Cilj je povećati broj pregledanih na 60-65 %, kao u susjednoj Sloveniji, dok je dosad bilo 32 % pregledanih, iako je u posljednja dva ciklusa zabilježen najveći broj pregledanih osoba, s više od 320 tisuća građana koji su poslali uzorke, istaknula je profesorica Antoljak.
Rak debelog crijeva može izliječiti u devet od deset slučajeva ako se otkrije na vrijeme.
Ožujak – mjesec podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva
Kako bi se dodatno naglasila važnost prevencije, Hrvatski sabor proglasio je ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva. Cilj ove inicijative je informirati javnost o rizicima, simptomima i mogućnostima ranog otkrivanja.
Stručnjaci ističu kako promjenom životnih navika, redovitim pregledima i pravodobnim reagiranjem na simptome možemo značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti, ali i povećati šanse za uspješno liječenje.
Briga o zdravlju crijeva ne počinje u liječničkoj ordinaciji, već u svakodnevnim odlukama – od prehrane do razine tjelesne aktivnosti. Upravo male promjene mogu dugoročno napraviti veliku razliku.
