Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 10 i 12 posto odrasle populacije ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, a gotovo 900 osoba umire godišnje zbog bubrežnog zatajenja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava drugog četvrtka u ožujku.
Kronična bubrežna bolest jedna je od onih zdravstvenih prijetnji koje se razvijaju gotovo neprimjetno. Bez jasnih simptoma u ranim fazama, često se otkriva tek kada je oštećenje bubrega već značajno. Upravo zbog takvog podmuklog tijeka stručnjaci je često nazivaju i ”tihim ubojicom“.
Simptomi su u početku vrlo blagi ili potpuno izostaju. Umor, slabost ili blago oticanje nogu često se pripisuju drugim uzrocima, a tek u kasnijim fazama bolesti pojavljuju se izraženiji problemi poput zadržavanja tekućine u tijelu, mučnine, svrbeža kože ili poremećaja mokrenja.
Cilj je Svjetskog dana upozoriti javnost na važnost ranog otkrivanja bubrežne bolesti i pravodobne intervencije, koje mogu značajno utjecati na tijek bolesti i spriječiti njezine najteže posljedice.
Gdje se nalaze bubrezi?
Bubrezi su parni žljezdani organi smješteni u donjem dijelu leđa, po jedan bubreg na svakoj strani kičmene moždine. Glavni zadatak bubrega je filtriranje krvi i uklanjanje toksina koje šalje u mjehur, a mjehur ih eliminira kroz urin. Kada dođe do zatajenja bubrega to obično znači smanjeno izlučivanje mokraće, uslijed čega dolazi do nakupljanja toksina u tijelu. To je životno opasno stanje koje se mora liječiti. Iako je vitalni organ, osoba može živjeti i samo s jednim bubregom.
Anatomija bubrega je kompleksna jer se svaki se bubreg sastoji od oko milijun građevnih jedinica koje se zovu nefroni. Nefroni se mogu nazvati ”mikroskopskim filterima” jer svaki od njih obavlja zadaću filtriranja krvi. Završni filtrat koji je nastao prolaskom kroz tubule naposljetku postaje urin koji mokraćovodima iz bubrega dolazi do mokraćnog mjehura. Bubrezi su usko povezani s drugim vitalnim organima kao što su srce, pluća i jetra, a njihova dobra ”komunikacija” održava zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita i dinamike cijelog organizma.
Uloga bubrega u ljudskom zdravlju
Bubrezi imaju izuzetno važnu ulogu u našem organizmu. Oni kontroliraju razinu mnogih minerala i molekula u krvi, uključujući natrij i kalij te pomažu u kontroli kiselosti krvi. Svakog dana pažljivo kontroliraju sol i vodu u tijelu tako da krvni tlak ostaje isti. Uzimajući sve to u obzir, veoma je važno obratiti pozornost na njih i održavati ih zdravima kako bi se spriječiti upalni procesi te razvoj određenih bolesti.
Kada funkcija bubrega padne ispod određene točke, to se naziva zatajenje bubrega. Zatajenje bubrega utječe na cijelo tijelo, a ako ostane neliječeno može biti opasan po život. Stoga, ove je činjenice važno zapamtiti:
- Rana kronična bolest bubrega nema znakova ili simptoma
- Kronična bolest bubrega ne prolazi sama od sebe
- Bolest bubrega se može liječiti
- Što ranije znate da ju imate, to su veće šanse za učinkovit tretman
- Testovi krvi i urina koriste se za provjeru bolesti bubrega
- Bolesti bubrega mogu prerasti u zatajenje bubrega.
Jedan od vodećih uzroka smrti
Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest pogađa oko 850 milijuna ljudi u svijetu, a analize međunarodnih zdravstvenih organizacija upozoravaju da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti.
Slični trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim podacima o uzrocima smrti za 2023. godinu, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu, s ukupno 1665 umrlih osoba, od čega je 891 osoba umrla zbog bubrežnog zatajenja.
Kronična bubrežna bolest definira se kao poremećaj građe ili funkcije bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Tijekom tog procesa bubrezi postupno gube sposobnost filtriranja krvi i uklanjanja otpadnih produkata metabolizma te viška tekućine iz organizma. Nakupljanje tih tvari u tijelu može dovesti do oštećenja drugih organa i sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u organizmu. Oni filtriraju krv, uklanjaju štetne tvari i višak tekućine, reguliraju razinu elektrolita te sudjeluju u kontroli krvnog tlaka. Osim toga, važni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D i poticanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Kada njihova funkcija počne slabjeti, posljedice se postupno odražavaju na cijeli organizam.
Najčešći uzroci kronične bubrežne bolesti povezani su s drugim kroničnim stanjima. Šećerna bolest i povišeni krvni tlak vodeći su čimbenici rizika, a značajnu ulogu imaju i srčano-žilne bolesti, pretilost te nasljedne bubrežne bolesti. U određenim slučajevima uzrok mogu biti i upalne bolesti bubrega. Bubrezi često stradavaju kao ”kolateralna žrtva“ drugih poremećaja u organizmu, osobito metaboličkih i kardiovaskularnih.
Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili obiteljskom anamnezom bubrežnih bolesti stoga imaju veći rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti. Upravo se njima preporučuju redovite kontrole kod liječnika obiteljske medicine, pravilno uzimanje propisane terapije i pridržavanje zdravih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i krvni tlak održali unutar poželjnih vrijednosti.
Simptomi koje se ne smije zanemariti
U ranoj fazi nepravilna funkcija bubrega može se otkriti samo laboratorijskim pretragama krvi i urina. Takve analize mogu pokazati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina ili albumina u mokraći.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega ponekad imaju samo diskretne simptome. Primjerice, mogu češće mokriti tijekom noći jer bubrezi gube sposobnost koncentriranja mokraće. Zbog zadržavanja soli i vode u organizmu često se razvija i povišeni krvni tlak, koji može dodatno povećati rizik od srčanog udara ili zatajenja srca.
Kako bolest napreduje i toksične tvari se nakupljaju u krvi, mogu se pojaviti brojni neurološki i probavni simptomi – umor, smanjena koncentracija, mišićna slabost i grčevi, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, pothranjenost i svrbež kože.
Iako se oštećenje bubrega koje je već nastalo ne može potpuno izliječiti, njegovo napredovanje često se može znatno usporiti ako se bolest otkrije na vrijeme. Kontrola krvnog tlaka i šećerne bolesti, smanjenje tjelesne mase, prestanak pušenja i pravilna prehrana mogu imati velik utjecaj na očuvanje bubrežne funkcije.
Bolest otkriva osnovni laboratorijski nalaz
Rano otkrivanje bolesti zapravo je vrlo jednostavno jer se temelji na osnovnim laboratorijskim testovima – određivanju kreatinina u krvi, procjeni glomerularne filtracije (eGFR) te provjeri prisutnosti albumina u mokraći. Te pretrage mogu otkriti oštećenje bubrega i prije nego što se pojave prvi simptomi.
U posljednjih nekoliko godina razvijaju se i digitalni alati koji obiteljskim liječnicima pomažu u ranijem prepoznavanju rizičnih pacijenata analizom laboratorijskih nalaza i drugih zdravstvenih podataka. Takvi sustavi omogućuju pravodobno upućivanje bolesnika na dodatnu obradu i započinjanje liječenja.
Prevencija kronične bubrežne bolesti temelji se i na zdravim životnim navikama koje se često nazivaju ”osam zlatnih pravila“ za očuvanje zdravlja bubrega. Ona uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu krvnog tlaka i razine šećera u krvi, zdravu prehranu uz smanjen unos soli te održavanje zdrave tjelesne težine. Važno je i piti dovoljno tekućine, izbjegavati pušenje i boravak u zadimljenim prostorima te biti oprezan s nekontroliranim uzimanjem lijekova, osobito onih protiv bolova, koji mogu oštetiti bubrege ako se uzimaju bez liječničkog nadzora.
Oprez s lijekovima protiv bolova
Sve češće se upozorava i na rizike povezane s dugotrajnim uzimanjem lijekova protiv bolova, osobito iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Iako se ti lijekovi široko koriste za ublažavanje bolova i često su dostupni bez recepta, njihova nekontrolirana ili dugotrajna uporaba može imati štetan učinak na bubrege zbog utjecaja na protok krvi.
Oni djeluju tako da blokiraju stvaranje prostaglandina – tvari koje u organizmu sudjeluju u regulaciji upale. Problem je što prostaglandini istodobno imaju važnu ulogu u održavanju normalnog protoka krvi kroz bubrežno tkivo. Kada se njihova proizvodnja smanji, može doći do smanjenog dotoka krvi u bubrege i postupnog oštećenja njihove funkcije.
Pregled znanstvenih studija objavljen u medicinskoj bazi PubMed Central pokazuje da je dugotrajna uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova povezana s različitim oblicima bubrežnog oštećenja, uključujući akutno oštećenje bubrega, intersticijski nefritis te razvoj ili pogoršanje kronične bubrežne bolesti. Rizik je osobito izražen kod osoba koje te lijekove uzimaju često ili u većim dozama.
Poseban problem predstavlja i tzv. ”triple whammy“ efekt – kombinacija tri skupine lijekova: nesteroidnih protuupalnih lijekova, diuretika i lijekova za snižavanje krvnog tlaka iz skupine ACE-inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora. Kada se ti lijekovi uzimaju zajedno, mogu značajno smanjiti protok krvi kroz bubrege i povećati rizik od akutnog zatajenja bubrega.
Najveći rizik imaju starije osobe te bolesnici s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom ili već postojećom bubrežnom bolešću. Upravo kod tih skupina i kratkotrajna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova može dovesti do pogoršanja bubrežne funkcije.
Kako smanjiti rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti?
Slijedite upute o lijekovima koji se prodaju bez recepta - kad koristite lijekove protiv bolova bez recepta, kao što su aspirin, ibuprofen i drugi slijedi upute na pakiranju. Uzimanje previše sredstava za ublažavanje boli može dovesti do oštećenja bubrega i obično ih treba izbjegavati ako već imaš bubrežnu bolest. Pitajte svog liječnika jesu li ti lijekovi sigurni za vas.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu - ako imate zdravu težinu, potrudite se održavati je tjelesnom aktivnošću većinu dana u tjednu. Ako trebate smršavjeti, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama zdravog mršavljenja. Često to uključuje povećanje svakodnevne tjelesne aktivnosti i smanjenje kalorija.
Prestanite pušiti - pušenje cigareta može oštetiti bubrege i pogoršati postojeće oštećenje bubrega. Ako ste pušač, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama za prestanak pušenja. Grupe podrške, savjetovanje i lijekovi mogu pomoći da prestanete.
Zdravstveno stanje neka nadgleda vaš liječnik - ako imate stanje koje povećava rizik od bolesti bubrega, razgovarajte sa svojim liječnikom kako bi kontrolirali to stanje te spriječili da ono dovede do daljnjih oštećenja organa.
