Bubrezi su mali, ali moćni organi smješteni u donjem dijelu leđa. Njihova glavna uloga je filtriranje krvi i uklanjanje toksina koji se potom izlučuju urinom. Kada bubrezi zakažu, toksini se počinju nakupljati u tijelu, što može biti opasno po život. Dobra vijest je da čovjek može živjeti i s jednim bubregom, ali to ne znači da ih ne treba čuvati.
Svaki bubreg sastoji se od oko milijun nefrona – mikroskopskih filtera koji neumorno rade na pročišćavanju krvi. Nakon filtracije, urin putuje mokraćovodima do mokraćnog mjehura, gdje čeka izlučivanje. Bubrezi su usko povezani s drugim vitalnim organima poput srca, pluća i jetre. Oni reguliraju razinu minerala poput natrija i kalija, održavaju stabilnu kiselost krvi, kontroliraju krvni tlak, filtriraju toksine i višak tekućine te sudjeluju u stvaranju hormona važnih za krv i kosti.
Simptomi i uzroci kronične bubrežne bolesti
No, kada bubrezi ne rade kako treba, cijelo tijelo to osjeti, stoga je važno prepoznati rane znakove kronične bubrežne bolesti. Prema HZJZ, "kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega."
"Simptomi blagoga do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tekućine može uzrokovati povišen krvni tlak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca", naglašava HZJZ.
HZJZ napomnje da se s napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju:
- umor
- slabija koncentracija
- mišićna slabost i grčevi
- mučnina
- povraćanje
- pothranjenost
- svrbež.
"Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovito kontroliraju, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem šećera u krvi i krvnog tlaka u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti", napominje HZJZ.
Jednostavne pretrage krvi i urina mogu spasiti bubrege. Ove rutinske analize otkrivaju oštećenja puno prije nego što se pojave simptomi, što omogućuje pravodobnu reakciju i usporavanje napredovanja bolesti. To je posebno važno za osobe koje imaju veći rizik – poput onih s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom, dodaje HZJZ.
Rano otkrivanje i prevencija kronične bubrežne bolesti uvelike ovise o našim svakodnevnim navikama, navodi HZJZ. Postoji osam zlatnih pravila koja dokazano čuvaju bubrege i smanjuju rizik od razvoja bolesti:
- budite tjelesno aktivni
- redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
- redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
- zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu
- održavajte zdrav unos tekućine
- nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima
- imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova
- ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika
Simptomi, uzroci i liječenje zatajenja bubrega
Zatajenje bubrega može nastati iz više razloga, a najčešći su:
- nedovoljan dotok krvi u bubrege što može biti posljedica srčanog udara, bolesti jetre, teške dehidracije, sepse, alergijskih reakcija, određenih lijekova (npr. za upale ili visoki tlak)
- blokada mokraćovoda čiji uzroci mogu biti rak debelog crijeva, prostate ili mokraćnog mjehura, bubrežni kamenci, krvni ugrušci
- ostali uzroci uključuju zloupotrebu alkohola i droga, izloženost teškim metalima te kronične infekcije.
Simptomi zatajenja bubrega također ponekad mogu izostati, ali je potrebno obratiti pažnju na sljedeće znakove:
- smanjena količina urina
- oticanje gležnjeva, stopala i nogu
- iznenadna kratkoća daha
- zbunjenost
- ekstremni umor
- stalna mučnina
- grčevi i trzaji mišića
- bol ili pritisak u prsima
Neki pacijenti sa zatajenjem bubrega mogu završiti i u komi, što jasno pokazuje koliko je važno prepoznati problem na vrijeme, prema klinici Mayo. Pravodobna dijagnostika ključna je za sprječavanje ozbiljnih komplikacija, a u tome pomažu jednostavne pretrage poput analize urina, mjerenja količine izlučenog urina, krvnih testova i radioloških snimanja.
Liječenje ovisi o uzroku oštećenja bubrega – kod nekih je dovoljno stabilizirati osnovnu bolest, dok su kod težih slučajeva najčešće opcije dijaliza ili transplantacija bubrega.
Što jesti za zdravlje bubrega?
Naravno, za zdravlje bubrega važno je i što jedete. Sandra Krstev Barać, mag. nutr., napominje da je važno obratiti pažnju na unos proteina i fosfora u prehrani, ali i paziti na količinu natrija. Idealno je plan prehrane oblikovati u suradnji s liječnikom ili nutricionistom, no neke zdrave promjene možete uvesti i sami.
"Prvenstveno je važno obratiti pažnju na unos proteina i fosfora u prehrani, ali i paziti na količinu natrija. Idealno je plan prehrane oblikovati u suradnji s liječnikom ili nutricionistom, no neke zdrave promjene možeš uvesti i sama – već male prilagodbe mogu značajno olakšati posao tvojim bubrezima", dodaje nutricionistica.
Ravnoteža kalcija i fosfora ključna je za snažne kosti i zdrave zube, no kada bubrezi ne rade kako bi trebali, fosfor se počinje nakupljati u krvi. Tada tijelo “posuđuje” kalcij iz kostiju, što ih s vremenom može oslabiti. Povišena razina fosfora može uzrokovati i neugodne simptome poput bolova u kostima i mišićima te povećati rizik od oštećenja srca. Zato je važno ograničiti unos namirnica bogatih fosforom – mesa, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki i sireva. I gazirani napitci često sadrže velike količine fosfora, pa ih je najbolje potpuno izbaciti, naglašava Krstev Barać.
Sandra Krstev Barać, mag. nutr.
Natrij, koji najčešće unosimo kroz sol, također zahtijeva pažnju. Previše soli povisuje krvni tlak i potiče zadržavanje tekućine, što dodatno opterećuje bubrege. Procesirana i konzervirana hrana često skriva velike količine natrija, pa je čitanje deklaracija važno, kaže nutricionistica.
"Bolesni bubrezi ne mogu učinkovito ukloniti kalij što dovodi do njegovog prekomjernog nakupljanja u krvi, a posljedično i do poremećaja srčanog ritma. Banane, naranče, krumpir i rajčica su ponajbolji izvori kalija, no sadrži ga i drugo voće i povrće u većim ili manjim količinama, stoga je nužan oprez pri slaganju jelovnika", dodaje.
Adekvatan unos tekućine važan je dio svake uravnotežene prehrane. Zdravi bubrezi bez problema podnose dvije do tri litre vode dnevno – voda im pomaže da učinkovito izlučuju toksine. No kada je bubrežna funkcija smanjena, unos tekućine i elektrolita mora biti pažljivo kontroliran i prilagođen savjetu liječnika, napominje Krstev Barač.
Određene namirnice tradicionalno se smatraju “čistačima krvi”, pa se tako celer, hren, daikon i rotkvice često nalaze u jelovniku osoba koje žele podržati zdravlje bubrega. Na listi prijatelja bubrega nalaze se i brusnice te sok od brusnica – njihove prirodne tvari zakiseljavaju urin i otežavaju razmnožavanje bakterija. Najbolje je birati nezaslađeni sok ili ga pripremiti od svježih plodova, dodaje nutricionistica.
Prirodnu potporu bubrezima mogu pružiti i određene biljke. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu u izlučivanju otpadnih tvari, dok je Uva ursi – biljka od koje se tradicionalno priprema uvin čaj – poznata po svom diuretičkom djelovanju i blagotvornom učinku na urinarni trakt, kaže Krstev Barač.
