Prevencija odnosno usvajanje zdravih navika doprinosi smanjuju rizika od različitih bolesti. Iako postoje čimbenici rizika na koje ljudi ne mogu utjecati, kao što je obiteljska anamneza i životno doba, određene navike možeš usvojiti, a što će doprinijeti tvom općem zdravlju.
Pazi što unosiš u svoj organizam
Znanstvena istraživanja su dokazala vezu između prehrane i rizika od nekih vrsta raka. Studije pokazuju da svakodnevna konzumacija voća ili povrća 80 do 100 grama reducira rizik od raka usne šupljine za oko 20 posto, a raka želuca za oko 30 posto. Uzimanje većih količina vlakana (prosječno 27 g na dan) je povezano s oko 20 posto manjim rizikom od raka debelog crijeva, dok crveno meso i mesne prerađevine povećavaju rizik od raka debelog crijeva, a unos velikih količina soli i hrane koja je konzervirana sa soli povećava rizik od raka želuca.
Stoga, smanji količinu visokokalorične hrane, zasićenih masti, slatkih napitaka, preslane hrane, crvenog mesa i mesnih prerađevina, prženog i pečenog mesa. Uživaj u voću, povrću i cjelovitim žitaricama uz malo mesa i mliječnih proizvoda provjerene kakvoće. Naime, prehrana bazirana na preporučenim namirnicama znatno snižava krvni tlak zahvaljujući obilju antioksidansa, vlakana i mikronutrijenata poput magnezija te nezasićenih masnih kiselina. Mnoge vrste povrća i voća također obiluju kalijem, mineralom koji pridonosi sniženju tlaka. U časopisu Digestive and Liver Disease objavljeno je da je prehrana bogata proteinima, osobito proteinima životinjskog porijekla, povezana s povećanim rizikom od pojave i relapsa upalne bolesti crijeva.
Mediteranska prehrana kao najbolji primjer zdrave prehrane
Osobe koje se hrane poput Mediteranaca imaju manji rizik za obolijevanje i od dijabetesa i od visokog krvnog tlaka, metaboličkog sindroma, a i rjeđe su pretile. Postoje i jasni znanstveni dokazi objavljeni 2011. godine o utjecaju mediteranske prehrane na učestalost aritmija. Na 800 ispitanika pokazano je da su oni koji su se bolje pridržavali mediteranske prehrane imali rjeđe epizode aritmija.
Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća, maslinovog ulja i proizvoda od cjelovitih žitarica, a manja je zastupljenost mesa, mlijeka i životinjskih masnoća. Istodobno, podrazumijeva se veći unos ribe i crno vino koje se pije uz obroke. Mediteranska prehrana je bogata omega-3 masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima, vitaminima B skupine i raznovrsnim antioksidansima. Istodobno je siromašna zasićenim mastima i bogata ukupnim masnoćama. Količina ukupnih masnoća u ovoj prehrani kreće se blizu gornje preporučene granice ili čak prelazi preporučenih 30 posto. Svojim zajedničkim djelovanjem ove tvari pridonose sniženju krvnoga tlaka i masnoća u krvi, jačaju našu tjelesnu obranu, potiču probavu, smiruju upalu i štite nas od zloćudnih bolesti.
Aktiviraj se i pripazi na tjelesnu težinu
Vjerovali ili ne tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 25 posto slučajeva raka dojke i debelog crijeva. S druge strane dokazano je da redovita tjelovježba smanjuje rizik od raka dojke i debelog crijeva, ali i mnogih drugih bolesti. Ono što je najvažnije - nije toliko važno kolika je tjelesna masa (osim ako nije pretjerana), nego koliko smo tjelesno aktivni. Za odrasle osobe najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu smanjuje rizik od mnogih bolesti. Za mlade osobe 60 minuta umjerene do jače tjelesne aktivnosti na dan garantirano smanjuje rizik od dijabetesa.
S druge strane, dokazano je da pretjerana tjelesna težina (Indeks tjelesne mase, BMI iznad 25-30) povećava rizik od raka bubrega, jednjaka, želuca, debelog crijeva, dojke (u žena nakon menopauze), prostate, žučnog mjehura i gušterače. Odgovarajuća dijetalna hrana i neizostavna umjerena tjelesna aktivnost dobitna su kombinacija za smanjenje rizika od bolesti. Trčanje je odličan izbor rekreacije jer pomaže da bolje učimo i pohranjujemo informacije i sjećanja, a to može spriječiti demenciju povezanu sa starenjem. U studiji iz 2010. kod miševa "trkača" razvili su se novi neuroni koji pomažu da bolje razlikuju oblike i boje nego sjedeći glodavci. Takve vrste kognitivnih sposobnosti, uključujući poboljšani fokus, pomaže spriječiti demenciju, ali i napredovanje bolesti poput Alzheimerove. Trčanje može biti jednako učinkovito, a u nekim slučajevima i bolje nego lijekovi za liječenje depresije. Antidepresivi djeluju tako što održavaju neurotransmitere poput serotonina i noradrenalina dulje u sinapsama, poboljšavajući raspoloženje. Ispostavilo se da aerobna tjelovježba čini istu stvar te čak ima i dulji učinak nego lijekovi.
Sistematski pregled kao ključan dio brige o zdravlju
Sistematski pregled je temeljiti preventivni pregled tijela s ciljem pravovremenog otkrivanja bolesti. Osim otkrivanja prvih, najčešće nevidljivih simptoma bolesti, sistematski pregled služi i detektiranju čimbenika rizika za bolesti današnjeg doba (pušenje, stres, neuravnotežena prehrana, debljina, rizično spolno ponašanje, ovisnosti). Takav pregled može se obavljati jednom ili dva puta godišnje, jednom u dvije godine ili u višegodišnjim intervalima, a sve ovisno o načinu života, trenutnom zdravstvenom stanju, dobi te izloženosti specifičnim čimbenicima rizika. Sistematski pregled može obuhvaćati osnovnu lepezu pretraga i pregleda (cjeloviti pregled i ciljani pregledi, ovisno o dobi, indikaciji itd.), a može biti i proširen, odnosno specifičniji (prema prepoznatim rizicima; ako postoji potreba za daljnjom obradom).
