U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće prepisuju, poput Klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća. Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju, pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je Soldo u razgovoru za Hinu.
Nema "kritičnih nestašica"
"Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i Klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s Klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s Klavocinom.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije Klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan", govori predsjednica HLJK-a.
Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.
Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše prepisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu. Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.
"Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koji je prema zakonu o lijekovima odgovoran za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", ističe Soldo.
Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovise o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.
