Tajne vječno mladog mozga

Akademkinja Vida Demarin istaknula je kako mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da mozak nije organ koji se ne može oporaviti i na čije se funkcije ne može djelovati, nego je stvaranjem novih veza između stanica (neurona) reorganizacijom i re-mapiranjem moguće u nekim slučajevima ponovno uspostaviti funkciju, a i očuvati svježinu njegova funkcioniranja do duboke starosti.

Svaka sedma osoba pati od depresije

U Europi se godišnje na liječenje bolesti mozga troši 798 milijardi eura, što je trećina svih troškova za zdravstvo pa zato i ne čudi činjenica da je ova godina proglašena Europskom godinom mozga, s ciljem da se što više pažnje posveti prevenciji i istraživanju bolesti mozga. Ovo su samo neke od činjenica koje je na skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti iznijela akademkinja Vida Demarin:

• Od deset bolesti koje uzrokuju invaliditet osam ih je neuroloških.
• Pet milijuna ljudi boluje od Alzheimerove bolesti, a od Parkinsonove četiri milijuna.
• Petnaest milijuna ljudi u svijetu godišnje dobije moždani udar.
• Od epilepsije pati 65 milijuna osoba.
• Od depresije trenutno boluje 350 milijuna ljudi, odnosno svaka sedma osoba.

Posljedice mnogih bolesti mogu se svesti na minimum

"Naša je zadaća da u 21. stoljeću upozorimo javnost da je moguće doprinijeti zdravlju svog mozga. Još na početku 20. stoljeća ta je ideja još bila prisutna, a kasnije se o tome prestalo govoriti. Ponovno su 1990. pokrenuta istraživanja vezana za mozak te je mehanizam neuroplastičnosti postao prisutan u našim istraživanjima", rekla je Vida Demarin i nastavila: "Vidimo da se mnoge stvari mogu promijeniti i da se posljedice brojnih bolesti mogu svesti na minimum jer je moguće stvaranje novih veza između živčanih niti. Starenje mozga počinje već nakon 20. godine i kognitivne funkcije se počinju smanjivati. Nakon 60. godine mozak gubi na volumenu, teže usvajamo nove vještine i potrebno nam je više vremena za rješavanje određenih problema."

Rutina je smrt za mozak

Osim prirodnog, glavni uzročnici starenja mozga su moždani udar kao najteži oblik te druge bolesti vezane za vaskularni sustav, a zatim demencija koja nastaje zbog malih moždanih udara. Osim toga, puno je i prometnih nesreća koje uzrokuju kontuzije mozga. Međutim, Vida Demarin kaže da je rutina jedna od najvećih neprijateljica mozga: "Rutina je ta koja ubija funkcije mozga jer se mozak ulijeni kada ne dobiva dovoljno podražaja. Stalno trebamo davati poticaje našem mozgu da bi on uredno funkcionirao i bio svjež. Mozak Alberta Einsteina intrigirao je mnoge pa su ga čak bili i ukrali i hodali okolo s njim i proučavali ga. Kinezi su objavili istraživanje u kojem su iznijeli opažanje da je Einsteinov mozak imao deblje veze i deblju koru mozga.

Veliki mozgovi londonskih taksista

Moguće da je on paralelno upotrebljavao obje hemisfere mozga pa je bio genijalniji. Jedna studija pokazuje da se dijelovi mozga kod djece koja uče paralelno dva jezika razvijaju na drugačiji način. Još jedno zanimljivo istraživanje pokazalo je da su londonski vozači taksija prije GPS-a kad su u glavi morali imati jasne predodžbe Londonskih ulica, imali širi hipokampus nego druge osobe iste dobi, što se jasno vidjelo na magnetskoj rezonanci. Dakle, te aktivnosti su dovele do toga da su određeni dijelovi mozga postajali razvijeniji i snažniji. Na snimkama se također može vidjeti da se, nakon što mozak dobije novi poticaj, stvaraju i nove sinapse, što ukazuje na to da je naš mozak u stanju razvijati se i kasnije."

Misli, jedi i kreći se

Istraživanja su pokazala da fizička aktivnost izuzetno povoljno utječe na mozak, a osobito je korisna za one oboljele od depresije. Mnogi smatraju da je genetsko nasljeđe presudno za zdravlje mozga. Međutim,  istraživanja su pokazala da na zdravlje mozga genetsko nasljeđe ima 20-postotni učinak, a okolišni faktori 80 posto, što je definitivno ohrabrujuća činjenica. Vida Demarin je istaknula da kognitivno aktivne osobe za 40 posto umanjuju mogućnost za obolijevanje od demencije, ali da su iznimno značajni kretanje i zdrava prehrana: "Zdrava hrana, redovita tjelesna aktivnost, emocionalna stabilnost - sve su to načini da se mozak održi mladim. Osobe koje su uzimale više od 5 porcija voća i povrća dnevno smanjile su rizik od moždanog udara za 26 posto, a oni koji su uzimali 3 porcije smanjili su rizik za 11 posto. Za zdravlje mozga su bitni polifenoli i antioksidansi koji se nalaze i u različitim vrstama vina. Crno vino sadrži znatno veću količinu polifenola u odnosu na bijelo vino što ga čini zdravijim, a u kakao prahu ih ima čak pet puta više nego u crnom vinu."

Pozitivan stav je najvažniji

Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, koja donosi hranu moždanim stanicama. Da bi ta opskrba bila dostatna, potrebno je procijeniti rizik nastanka poremećaja otkrivanjem i držanjem pod kontrolom tzv. čimbenike rizika. To su u prvom redu povišen krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća (hiperlipidemija), poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam. "Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama, zdrava prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, način nošenja sa stresom u svakodnevnom životu i vježbe moždanih funkcija, tzv. 'brain fitness'. Najvažniji je stav prema životu. Imajmo povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema. Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je u našem stavu jer ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. U takvoj klimi punoj pozitivnih vibracija nema mjesta za bolesti, loše raspoloženje ili nesreću. A hoćemo li misliti pozitivno, ovisi o nama samima",

zaključak je skupa na kojem su još govorili: Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU;  Željko Reiner, akademik, na temu 'Mozak i lipidi'; Veljko Đorđević, psihijatar, s temom 'Kronični stres-od patofiziologije do liječenja'. Sandra Morović, dr.sc. održala je predavanje na temu 'Uloga tjelesne aktivnosti u zaštiti moždanih funkcija'; Željka Josipović-Jelić, prim. neurolog s temom 'Brain mapping'. Predstavljen je i novi broja časopisa RAD, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pročitaj kako bi trebalo usmjeriti obrazovanje da bi se iskoristio maksimum moždanih kapaciteta.