Problemi s aknama počinju se javljati obično u vrijeme puberteta te iako se obično vežu samo za tinejdžere, često prate i odrasle osobe kroz 20-te, 30-te pa čak i 40-te godine života. Mnogo je već poznato o aknama, no razvojem nove interdisciplinarne grane medicine koja se bavi proučavanjem crijevnog mikrobioma sve je više dokaza da se uzrok akni može potražiti u crijevima. Kako su povezani crijevni mikrobiom i koža objašnjava Andrija Karačić, dr. med., specijalizant abdominalne kirurgije i osnivač Centra za crijevni mikrobiom.
"Temeljni problem kod akni su žlijezde lojnice, sitne žlijezde po našoj koži koje luče sebum, masnu tvar koja štiti našu kožu. Kad dolazi do poremećaja njihove strukture, sužavanja ili začepljivanja njihovog izvodnog kanala i povećane proizvodnje sebuma, razvijaju se miteseri, bijele ili crne točkice po koži. Kad se pritom te nakupine sebuma inficiraju bakterijama, posebice vrstom Cutibacterium acnes, razvijaju se upalne kožne promjene - akne", pojašnjava Karačić.
Dodaje kako na sve korake u razvoju akni utječu razine hormona unutar našeg tijela. Na proizvodnju sebuma najviše utječu spolni hormoni što objašnjava zašto se akne pojavljuju tek u vrijeme puberteta. Povećane razine spolnih hormona, konkretno androgena, potiču lučenje sebuma.
U zadnje vrijeme se sve više govori o važnosti još jednog hormona u razvoju akni – inzulina. "Uloga inzulina je regulacija koncentracije glukoze u krvi, odnosno njezino pohranjivanje u stanice organizma, ali inzulin može imati i puno više uloga. Inzulin tako posredno stimulira aktivnost spolnih hormona, posebice androgena, koji će povećati lučenje sebuma. Inzulin posredno djeluje i na stvaranje keratina koji može začepiti ili suziti izvodne kanale žlijezda lojnica. A uz sve to, znamo kako inzulin može poticati upalni odgovor i time pogoršavati upalu izazvanu bakterijskom infekcijom nakupina sebuma. Ne čudi stoga kako se kod bolesnika s aknama prate povišene razine inzulina", objašnjava.
Razvoju akni doprinosi i narušeno zdravlje crijeva
"Iako zdravlje crijeva ne vežemo često za zdravlje kože, danas znamo kako su ova dva sustava povezani takozvanom osi crijevo-koža", navodi dr. Karačič i objašnjava: "I crijeva i koža su ništa drugo nego barijere našeg organizma koje su u neposrednoj interakciji s našim okolišom. Upravo zbog tog su i crijeva i koža izloženi brojnim mikroorganizmima: dok ih na koži imamo 1012, na crijevima ih imamo čak 1014. Zajednicu mikroorganizama nazivamo mikrobiom te tako imamo kožni i crijevni mikrobiom. Oba mikrobioma su ključna u razvoju akni: mikrobiomi reguliraju rad našeg imunosnog sustava, ali i štite nas od različitih infekcija opasnim mikroorganizmima".
Zanimljivo je, kako kaže, da pacijenti s aknama često imaju i određene probavne tegobe. Istraživanja upućuju na to kako je težina akni povezana sa stanjem mikrobioma, posebice crijevnog. Neuravnotežen crijevni mikrobiom potiče upalni odgovor koji će pogoršati upalne procesu u i na tijelu, kao što su primjerice akne. Ne zaboravimo kako se 70 do 80 % svih imunosnih stanica nalazi upravo u crijevima.
Moderni način života negativno utječe na crijevni mikrobiom
Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i aditivima, a siromašna vlaknima i fermentiranim namirnicama povezana je s gubitkom raznolikosti mikrobioma i "dobrih", probiotiskih bakterija (Lactobacillus, Bifidobacterium) i porastom "loših", potencijalno patogenih bakterija (Proteobacteria). No, slične takve učinke ima i kronična izloženost stresu. Upravo ove promjene vidimo u crijevnom mikrobiomu pacijenata s aknama, pojašnjava.
Ne čudi stoga zašto su akne sve više u porastu, no zahvaljujući novim spoznajama možemo barem usporiti ovaj trend. Iako se akne manifestiraju samo na koži, one su posljedica mnoštva unutarnjih i vanjskih čimbenika. "Ne možemo mijenjati dob, genetiku ili odseliti se i živjeti kao lovci-sakupljači, ali zato možemo mijenjati prehranu i posljedično naš crijevni mikrobiom", zaključio je liječnik.
Istraživanja o vezi crijevnog mikrobioma i akni provode dvije hrvatske tvrtke
Iako je važnost zdravog crijevnog mikrobioma već široko poznata, nema mnogo kvalitetnih i opširnih istraživanja o vezi crijevnog mikrobioma i kože. S idejom povezivanja kože i crijeva u zajednički pothvat povezale su se i dvije hrvatske tvrtke. Sa željom i ciljem da široj javnosti predstave kako njegovati zdravlje kože kroz djelovanje na naše unutrašnje zdravlje odlučili su se na zajednički projekt: istražiti kako probiotici mogu pomoći u liječenju akni.
Centar za crijevni mikrobiom, mlada tvrtka osnovana 2022. godine, za Advanced Nutrition Programme provodi istraživanje koristeći njihovu posebnu probiotsku formulaciju Skin Clear Biome s četiri djelatna bakterijska soja. Dr. Karačić u suradnji sa svojim stručnim timom i dermatologinjom dr. Željanom Bolančom, osnivačicom Poliklinike Bolanča, koncipirao je znanstvenu studiju u kojoj će se pratiti utjecaj primjene ove specifične formulacije na zdravlje kože kod pacijentica s aknama.
U istraživanje su uključene pacijentice dr. Bolanče, a procesa odabira ispitanica bio je iznimno složen. Kako bi rezultati studije bili što jasniji, bilo je potrebno jasno definirati kriterije po kojim su se ispitanice uključivale u istraživanje. Prije i nakon primjene probiotika ispitanice će biti podvrgnute analizi crijevnog mikrobioma. Na taj način će se vrlo precizno detektirati kako i u kojoj mjeri ove dobre bakterije djeluju na crijevni mikrobiom, ali i na crijevnu barijeru. Time će se također dobiti vrijedne informacije o utjecaju ovog nutriceutika na regulaciju imunosnog sustava i upale, kao i hormona i metabolizma.
Uz to će se sve ispitanice pratiti dermatološki prije i poslije primjene probiotika koristeći pored klasičnog dermatološkog pregleda i vizualizacijski sustav VECTRA 3D kojim će se moći pratiti kako se status kože i kožnih promjena mijenja tijekom studije. Tijekom cijelog istraživanja, ali i prije početka istraživanja istraživači će pratiti životne navike ispitanica: kako, što i kad jedu, koliko spavaju i da li su fizički aktivne.
Prehrana, san i tjelovježba imaju značajan utjecaj na crijevni mikrobiom. Zbog toga ih je potrebno uzeti u obzir, kako bi istraživači bili sigurni da su upravo probiotske bakterije odgovorne za pozitivne promjene. Upravo briga o cijelom tijelu, kroz sve elemente načina života, temelj je ideje ove suradnje.
Cilj istraživanja je otkriti kako će primjena posebne probiotske formulacije tijekom mjesec dana utjecati na zdravlje crijeva, ali i zdravlje kože pacijentica. Koristeći se suvremenim tehnologijama, kao što je analiza crijevnog mikrobioma i dermatološki vizualizacijski sustavi, istraživači se nadaju vrlo precizno opisati kako nova generacija dermatoloških proizvoda utječe na zdravlje kože. Iako je teško predvidjeti što će istraživači točno otkriti, sigurno je kako ovakvi projekti koji spajaju stručnjake različitih struka otvaraju put novim metodama za održavanje zdravlja kože.