Powered by:
Svaka osoba koja je imala alergijsku reakciju složit će se da je to jedna od najmukotrpnijih pojava. Bilo da se očituje na koži ili sluznici, ona nosi brojne faktore koji nam ne daju mira
Za velik broj ljudi ovaj period godine sinonim je za kihanje, svrbež očiju i otežano disanje. No u nekim slučajevima alergijske reakcije mogu se pojaviti i na koži: Gdje će se javiti alergijska reakcija, ovisi o karakteristikama samog alergena, tj. o tome je li riječ o inhalacijskom ili kontaktnom alergenu. Može zahvaćati kožu, dišnu sluznicu, kao i sluznicu oka, objašnjava Ružica Jurakić Tončić, dr. med. te dodaje da je najčešća vrsta kontaktni alergijski dermatitis koji nastupa 48 do 72 sata nakon kontakta s tvari na koju je pojedinac alergičan. Sukladno tomu, važno je razlikovati sljedeće reakcije na koži.
Urtikarija ili koprivnjača
Najčešći su alergeni koji uzrokuju pojavu urtikarije ili koprivnjače hrana, lijekovi, neki inhalacijski alergeni te ubodi insekata. Urtikarija nastupa brzo te se povlači tijekom 24 sata, koža nije upaljena, nego je obilježena pojavama koje nazivamo urtike, objašnjava naša sugovornica te dodaje da su navedene promjene na pritisak bijele. Središnju ulogu u nastanku ove kožne promjene imaju stanice imunosnog sustava pod nazivom mastociti, a prvi korak ka liječenju osobe s urtikarijom prvenstveno je uklanjanje čimbenika koji ju je uzrokovao.
No, također treba imati na umu da urtikarija može biti akutna ili kronična. Pritom je akutna urtikarija najčešći tip i njezini simptomi traju manje od 6 tjedana, a obično utječu na lice, vrat i prste na rukama, ali mogu utjecati i na bilo koji drugi dio tijela. S druge strane, kronična urtikarija traje više od 6 tjedana, ali je rjeđa i procjenjuje se da od nje oboli od 1 od 1000 osoba.
Ekcem ili atopijski dermatitis?
Za razliku od urtikarije, kod ekcema je riječ o kroničnoj upali kože: Kožne su promjene po tipu ekcema upalne promjene kože, suhe, ljuskave, svrbe i ne prolaze nakon 24 sata. Dapače, traju tjednima te su dijelom kliničke slike kontaktnog dermatitisa ili atopijskog dermatitisa, objašnjava doktorica Jurakić Tončić. Ekcemi obuhvaćaju veći broj različitih oboljenja, a atopijski dermatitis je jedno od njih. Upravo se zato često smatra da su ta dva pojma jedno te isto, no atopijski dermatitis najčešći je tip ekcema.
Pacijenti s atopijskim dermatitisom (50 milijuna oboljelih u Europi) imaju oslabljenu funkciju zaštitne pregrade kože te hiperaktivan i neuravnotežen imunološki sustav. Takvi pojedinci nemaju dovoljno filagrina - bjelančevine u koži koja osigurava adheziju između stanica u vanjskom sloju kože. Osim toga, atopičnoj koži nedostaju lipidi koji se prirodno nalaze na njezinoj površini i štite od potencijalnih alergena.
U tom slučaju nadražujući uzročnici iz okoline kao što su pelud, prašina i određeni kozmetički proizvodi, koje obično dobro podnosimo, mogu prodrijeti u kožu i uzrokovati pogoršanje atopijskog ekcema. Ako se u tom slučaju ne primijeni odgovarajući tretman, započinje začarani krug svrbeža: zaštitni se sloj kože češanjem još više ošteti omogućujući tako da još više alergena i nadražujućih tvari prodire u kožu i potiče daljnji svrbež.
Kako si možemo pomoći?
Ako promjene traju više od tjedan dana, šire se s mjesta inicijalnog kontakta, ponavljaju se učestalo te ne pomogne terapija koju propiše obiteljski liječnik, vrijeme je da se obratite dermatologu - poručuje naša sugovornica. U ostalim slučajevima pomaže primjena preparata koje propiše obiteljski liječnik te korištenje preparata koji ublažuju nadraženost kože uzrokovanu alergijama. Jedan je od takvih preparata Toleriane Ultra, koji pomoću izrazito minimalističke formule s aktivnim sastojkom Neurosensinom djeluje na mehanizme nadraživanja kože te tako ublažava reakciju kože nastalu alergijom.
Kad je riječ o prehrani, potiče se konzumacija protuupalnih namirnica koje uključuju: ribu kao prirodni izvor omega-3 masnih kiselina koje se bore protiv upale u tijelu (losos, tuna, skuša, sardine i haringa), hranu bogatu probioticima koji promiču dobro zdravlje crijeva (jogurt sa živim i aktivnim kulturama, miso juha i tempeh), ostala fermentirana hrana i pića (kefir, kombucha i kiseli kupus) te hrana bogata flavonoidima koji se bore protiv upale (šareno voće i povrće: jabuke, brokula, trešnje, špinat i kelj).
