Većina nas je svjesna negativnih posljedica koje debljina ostavlja na fizičko zdravlje dok s druge strane mnogo ljudi i dalje nije svjesno o negativnim društvenim posljedicama, poput stigmatizacije i diskriminacije koje mogu također rezultirati iz problema pretilosti.
Ponekad ni liječnici nemaju razumijevanja
Pretilost je stigmatizirana kao stanje koje je promjenjivo i može se kontrolirati. U suštini, pretilost je podsvjesno konstruirana kao nečiji izbor.
Dok drugi faktori pored kontroliranih prehrambenih navika igraju važnu ulogu u kriznoj pretilosti, mnogo ljudi i dalje pogrešno pretpostavlja kako su pretili ljudi impulzivni, lijeni i teže ih je voljeti općenito.
Na primjer, jedno istraživanje koje je mjerilo stavove 400 medicinskih profesionalaca o pretilim individualcima pokazalo kako su liječnici povezivali pretilost sa drugim stanjima poput lošom higijenom, neljubaznosti i neiskrenosti, saznajemo s portala Psychology Today.
Druga su pak istraživanja pokazala kako liječnici povezuju pretilost s manjkom ljubavi, pažnje, snage volje i velikim količinama prejedanja.
Svaki segment u životu je otežan
Nažalost, pretile osobe moraju se suočavati s ovim i stigmama izvan ambulante.
Lošije prolaze na razgovorima za posao, doživljava ih se nekompetentnima i češće će ostaviti lošije utiske na svoje buduće poslodavce.
Stavovi poslodavaca u istraživanjima su se pokazala sličnima kao i kod gore spomenutih liječnika.
Čak i kao djeca podložni smo ovakvim razmišljanjima i percepcijama. U jednom su istraživanju otkrili kako se djeci kojoj su pokazivali crteže raznih tjelesnih nedostataka manje svidjeli prikazi pretile djece od onih s nekim izobličenjima na licu, u invalidskim kolicima ili s nekim drugim nedostatkom.
To se sve ponovo vraća na faktor "kontroliranosti" kod pretilosti. U sličnom su istraživanju provedenom na uzroku srednjoškolki koje su morale odlučiti koje im se slike nekih drugih djevojki najviše sviđaju, ponovo pokazali kako su prikazi pretilih djevojaka bili na dnu ljestvice simpatičnosti.
Ipak, kada su ispitanicama rekli da pretile djevojke pate od problema sa štitnjačom koja im je uzrokovala taj problem, fotografije pretilih djevojaka postale su im jednako drage kao i ostale.
U prvom su slučaju pretile osobe bile same uzrok svojoj debljini, dok su u drugom postale žrtva svoga stanja.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Zbog ovakvog su okruženja i percepcija pretile osobe sklone mentalnim poremećajima.
Doc. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr.med., specijalist internist, subspecijalist endokrinolog - dijabetolog iz KBC Rijeka te potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu HLZ kaže kako su "Najčešći psihološki poremećaji koji se javljaju kao posljedica pretilosti nisko samopoštovanje, negativna slika o vlastitom tijelu te depresivnost. Pretile osobe doživljavaju diskriminaciju na profesionalnom planu, na javnim mjestima, a nerijetko i od strane zdravstvenih djelatnika.
Zbog toga se osjećaju nesposobno, neuspješno, posramljeno, nezadovoljne su tjelesnim izgledom te izbjegavaju socijalne situacije u kojima su izložene pogledima i vrednovanju drugih ljudi. Nerijetko utjehu traže u hrani i time ulaze u začarani krug iz kojeg teško mogu izaći bez stručne pomoći".
Svjetski dan debljine obilježava se 4. ožujka
Kako pomoći?
Kada se pridružujemo borbi protiv pretilosti, bitno je zapamtiti da postoji puno pretpostavki koje donosimo naspram pretile djece i odraslih koje nisu istinite. Postoji puno aspekata pretilosti koje su rješive prehranom i vježbanje, ali moramo zapamtiti i kako pretilost ima i genetske te zdravstvene uzroke koji se ne mogu kontrolirati.
Nadalje, oglašavanje hrane s visoko kaloričnim sastojcima poput masti i šećera potiču ovisnost i stalnu želju za tom hranom.
