Europski dan debljine obilježava se treće subote u svibnju, ove godine je to 19. svibnja, a tema je “Borimo se protiv debljine zajedno”. Obilježavanje Europskog dana debljine započelo je 2010. godine na inicijativu Europskog udruženja za proučavanje debljine.
Debljina je postala jedna od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu tako i u Europi i Hrvatskoj, među odraslima i djecom. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajni čimbenik rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire više od 80 posto stanovništva Republike Hrvatske, a to su:
- Kardiovaskularne bolesti
- Neke vrste tumora
- Šećerna bolest tipa 2
- Kronična opstruktivna bolest pluća
- Mentalni poremećaji
Zabrinjavajući su podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala s 4 posto 1975. godine na više od 18 posto 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. U Grčkoj, Italiji i Španjolskoj su djeca najdeblja, dok su u Belgiji najvitkija.
Klasifikacija pretilosti prema indeksu tjelesne mase
Pretilost se definira kao abnormalna ili prekomjerna nakupina masnoća koja može narušiti zdravlje. Pretilost se obično mjeri pomoću indeksa tjelesne mase (BMI), koja je procjena masnog tkiva pojedinca u odnosu na njihovu težinu i visinu. Pretilost je klasificirana kao BMI ≥30 kg/m2 i dalje je podijeljena u tri klase (Klasa I: BMI ≥30 do <35 kg / m2, Klasa II: BMI ≥35 do <40 kg / m2 i Klasa III: BMI ≥40 kg / m2).
Pretilost je kronična bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje. To je složena bolest na koju utječu fiziološki, psihološki, ekološki, socio-ekonomski i genetički čimbenici.
Zdravstvene organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Europsku udrugu za proučavanje pretilosti (EASO), američku medicinsku udrugu (AMA) i Svjetsku federaciju za pretilost (WOF) prepoznaju pretilost kao kronična bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje.
Klasifikacija pretilosti kao bolesti napravljena je s namjerom da se promjeni način na koji medicinska zajednica upravlja ljudima s pretilosti i poboljšanju zdravstvenih ishoda i smanjenju stigmatizirajućih percepcija ljudi pretilosti.
Broj pretilih se od 1975. godine do danas utrostručio
Globalno povećanje prevalencije pretilosti je problem javnog zdravstva s ogromnim financijskim posljedicama za zdravstvene sustave. Globalno, stope pretilosti gotovo su se utrostručile od 1975. godine, a približno 650 milijuna odraslih su pretili. Pretile osobe izložene su većoj smrtnosti zbog razvoja gore navedenih bolesti, a osim toga su i stigmatizirane.
Pretile osobe češće doživljavaju nejednakosti prilikom zapošljavanja i tijekom školovanja, a pokazalo se da sve to pogoduje razvijanju mentalnih zdravstvenih stanja kao što su depresija i nisko samopoštovanje.
Pretilost je također povezana s tegobama i bolestima mišićno - koštanog sustava, uključujući bolove u kuku, koljenu i leđima. Pokazalo se da bol u koljenu i kuku predstavlja glavni prediktor lošeg zdravstvenog stanja života kod pretilih osoba. Brojne studije su pokazale da se s povećanjem BMI-a, kvaliteta života povezana sa zdravljem smanjuje.
