Malim promjena svojih navika možeš sniziti rizik od ozbiljnih bolesti. Redovito vježbanje, uravnotežena prehrana i izbjegavanje štetnih navika put je prema zdravlju.
Prestanak pušenja u 30. godini smanjuje rizik od gotovo svih bolesti
Od svih životnih navika izbjegavanje pušenja ima najveću ulogu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i opće smrtnosti. Ohrabrujuća je vijest da prestanak pušenja zaista daje pozitivne rezultate i to trenutne. Tijekom vremena, odustajanje od ove navike definitivno reducira rizik od prerane smrti. Prestanak pušenja u 50. godini upola smanjuje rizik od pušačkih bolesti, a prestanak u 30. godini smanjuje rizik od gotovo svih bolesti.
Ako piješ kupovni sok nemoj jesti slatkiše
Jedna od štetnih navika koju često zanemaruješ je prehrana utemeljena na šećerima, a povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa. Šećer i fruktoza primarni su pokretači u poremećaju metabolizma. Fruktoza slično kao i alkohol oštećuje jetra.
Istraživanja su pokazala da je unos od minimalno 18 posto dnevnih kalorija iz šećera povezan s povećanim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i smrti od bolesti srca. Konzumaciju slatkih sokova, slatkih mliječnih proizvoda, gaziranih pića trebaš početi kontrolirati i ne prelaziti granice dopuštenog. Previše je samo jedna čaša šećernog soka dnevno ili jedan gazirani napitak, dok istodobno nesvjesno tijekom dana unosiš i druge vrstu slatkiša. Od ispijanja voćnih sokova puno bolja opcija je neoguljeno čitavo voće.
Važno je znati da se šećer nalazi u različitim proizvodima: u svim gaziranim napicima, sokovima, keksima i drugim slatkišima, konzerviranoj hrani, kruhu, pivu, cigaretama, majonezi i različitim preljevima, kečapu, dimljenoj šunci, suhomesnatim proizvodima, gotovim juhama, čipsu od krumpira, instant čajevima i instant kavi.
Posljedice sjedenja sve su gore
Poznato je kako kretanje i tjelovježba ostvaruje pozitivno djelovanje na trigliceride u krvi čime se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. Znanstvenici su zaključili kako bi u fokusu javnih programa za poboljšanje zdravlja, osim poticanja na bavljenje tjelesnom aktivnošću, trebalo biti i poticanje ljudi na 'ne sjedenje'. Novo istraživanje časopisa Archives of Internal Medicine pokazalo je kako su ljudi, koji puno vremena provode sjedeći, u većem riziku od smrtnosti od svih uzroka u usporedbi s ljudima koji manje vremena provode u fotelji. U usporedbi s osobama koje sjede najviše 4 sata dnevno, osobe koje sjede 8 sati imaju veći rizik od smrtnosti za 15 posto, dok je kod sjedenja u trajanju od 11 sati, rizik viši za vrtoglavih 40 posto.
