Umiranje u snu, također poznato kao noćna smrt, najčešće je povezano s iznenadnim srčanim zastojem i progresivnim gubitkom srčane funkcije povezanim s kongestivnim zatajenjem srca.
Zatajenje pluća i terminalna bolest drugi su razlozi zbog kojih ljudi mogu umrijeti u snu. Neočekivani događaji poput moždanog udara, napadaja ili predoziranja drogom također mogu dovesti do noćne smrti. U nastavku otkrijte razloge zbog kojih ljudi umiru u snu, uključujući faktore koji povećavaju izglede za smrt od zatajenja srca u snu. Također otkrijte koja medicinska stanja mogu doprinijeti riziku od iznenadne noćne smrti.
Srčani zastoj
Stanje je u kojem srce iznenada prestane kucati. Bez hitne medicinske pomoći, iznenadna srčana smrt nastupit će za nekoliko minuta. Rizik od smrti veći je tijekom spavanja jednostavno zato što se ne može pružiti brza medicinska pomoć. Od svih mogućih uzroka smrt tijekom spavanja, iznenadni srčani zastoj je jedan od najčešćih. Od toga, otprilike 22 % srčanih zastoja događa se u vremenu između 22 sata i šest sati ujutro, prema studiji Heart Rhythms iz 2021.
Postoji nekoliko medicinskih stanja koja mogu dovesti do iznenadnog srčanog zastoja, uključujući srčani udar, aritmiju, kongestivno zatajenje srca i moždani udar.
Srčani udar
Srčani udar, također poznat kao infarkt miokarda, nastaje kada krvna žila koja opskrbljuje srčani mišić postane začepljena te se srce ošteti ili odumire. Infarkt miokarda može biti manji te u tom slučaju minimalno ugrožava funkciju srca te veći kada dolazi do blokada koje uzrokuju srčani zastoj i smrti. Masivni srčani udar može smanjiti dotok krvi u dio mozga koji kontrolira disanje, što dovodi do respiratornog zastoja, odnosno prestanka disanja piše Verywell Health.
Aritmije
Srce također može doživjeti nepravilnosti koje utječu na njegovo provođenje električnih impulsa. Naboj koji je potreban za sinkronizirano pokretanje mišića može se poremetiti te kontrakcije mogu postati nepravilne, prebrze ili prespore, a učinkovitost pumpanja srca može biti ugrožena.
Aritmije mogu biti čest uzrok smrti tijekom spavanja. Asistolija je stanje bez električne aktivnosti srca, a fibrilacija ili podrhtavanje atrija može narušiti rad srca. Slični ventrikularni ritmovi, uključujući ventrikularnu tahikardiju, mogu postati fatalni. Srčani blokovi koji utječu na električnu frekvenciju srca također mogu dovesti do srčane disfunkcije i smrti.
Srčani udari, također poznati kao infarkt miokarda, nastaju kada krvna žila koja opskrbljuje srčani mišić postane začepljena te se srce ošteti ili odumire
Kongestivno zatajenje srca
Također može postupno dovesti do zatajenja srca i, u teškim slučajevima, srčanog zastoja. Zatajenje lijeve klijetke brzo utječe na desnu, što dovodi do nakupljanja tekućine u plućima i oticanja stopala i nogu koje se naziva periferni edem. To može dovesti do prestanka disanja. Ako je srce preopterećeno volumenom krvi, njegova sposobnost cirkuliranja krvi može u potpunosti prestati.
Znakovi da osoba ima kongestivno zatajenje srca uključuju:
- Kratkoću daha tijekom mirovanja ili minimalnog napora
- Ekstremni umor
- Slabost
- Bol
- Uporan kašalj
- Depresiju i anksioznost
- Zatvor
- Kroničnu mučninu
- Gubitak apetita.
Moždani udar
Srce može utjecati na druge sustave koji se oslanjaju na njegovu sposobnost cirkuliranja krvi. Tako primjerice nepravilan srčani ritam može dovesti do ugruška koji putuje do mozga i uzrokuje moždani udar. Visok krvni tlak ili hipertenzija može povećati rizik. Ako moždani udar zahvati moždano deblo, disanje, otvaranje očiju, kontrola mišića i svijest mogu biti ugroženi. Ovi moždani udari mogu biti fatalni i mogu se dogoditi u snu.
Respiratorni zastoj
Pluća su odgovorna za izmjenu kisika i ugljičnog dioksida s okolinom. Kada ne funkcioniraju ispravno, razina kisika pada, a razina ugljičnog dioksida raste i može doći do opasnih promjena u acidobaznoj ravnoteži tijela te u najgorim slučajevima do respiratornog zastoja. To također može dovesti do pretjeranog opterećenja srca i uzrokovati njegovo progresivno zatajenje.
Respiratorni zastoj može se pojaviti zbog kronične, degenerativne bolesti kao što su:
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Cistična fibroza
- Emfizem
- Rak pluća
- Upala pluća
- Plućna embolija (ugrušak u plućima)
- Plućna fibroza
- Teška akutna astma.
Također je moguće da pluća zataje zbog promjena u mišićima ili živčanom sustavu, kao što je amiotrofična lateralna skleroza (ALS ili Lou Gehrigova bolest) ili miastenija gravis. Postoje čak i kongenitalni poremećaji koji utječu na sposobnost disanja poput centralnog kongenitalnog hipoventilacijskog sindroma. Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) predstavlja nemogućnost normalnog disanja tijekom spavanja.
Kada se smrt polako približava, javlja se karakterističan obrazac disanja poznatiji kao Cheyne-Stokesovo disanje. Često se javlja kod zatajenja srca, uzimanja narkotika i ozljede moždanog debla, a može ukazivati na neizbježni prestanak disanja i smrt.
Dijabetes tipa 1
Dijabetes može biti temeljni uzrok drugih bolesti, poput bolesti srca, koje izlažu osobu riziku od smrti u snu. Čak i kada paze na razine šećera tijekom dana, osobe s dijabetesom tipa 1 mogu se suočiti s problemima noću. Budući da ne mogu pratiti glukozu u krvi tijekom spavanja, razina glukoze može pasti, uzrokujući napadaje ili smrt.
Oko pet posto smrti povezanih s dijabetesom uzrokovano je nepoznatim čimbenicima koji dovode do smrti u snu. Ova smrt može biti uzrokovana hipoglikemijom (niskom razinom šećera u krvi), ali nema dovoljno dokaza koji točno ukazuju zašto dolazi do umiranja u snu. Mlađi ljudi s dijabetesom tipa 1, oni ispod 40 godina, imaju veću vjerojatnost da umru u snu.
Trovanje ugljičnim monoksidom
Najčešće se događa zbog neispravne ventilacije, a uzrokuje smrt gušenjem. Izloženost visokim razinama ugljičnog monoksida može uzrokovati progresivno pogoršanje simptoma koji uključuju vrtoglavicu, otežano disanje (dispneja), mučninu i nepravilan rad srca.
Tijekom spavanja osoba neće osjetiti niti jedan od ovih učinaka, ali kako ugljični monoksid ulazi u krvotok, sprječava cirkuliranje kisika kroz organe. To dovodi do zatajenja srca i respiratornog zastoja, što znači da ugljični monoksid može biti koban u roku od nekoliko minuta.
Lijekovi
Određeni lijekovi koji se koriste za liječenje boli i nesanice mogu povećati rizik od smrti tako što potiskuju dijelove mozga koji reguliraju disanje. To je uobičajeno kada se netko predozira tabletama ili ih kombinira s drugim depresivima, uključujući alkohol. Lijekovi koji će najvjerojatnije izazvati respiratorni zastoj kada se prekomjerno koriste uključuju:
- Amfetamine poput metamfetamina
- Benzodiazepine kao što su diazepam i alprazolam
- Kokain
- Opijate poput morfija
- Sedative kao što su zolpidem tramadol.
Trauma glave
Teška trauma mozga također može uzrokovati iznenadnu smrt, često dok osoba spava. Ponekad simptomi kao što su mučnina, stalne glavobolje i proširene zjenice mogu ostati neprepoznati ili odbačeni nakon ozljede glave. U nastojanju da "prespava" simptome, osoba može doživjeti izljev krvi u mozak tijekom noći i umrijeti.
Gušenje
Također je moguće gušenje tijekom spavanja. To se može dogoditi ako osoba povraća tijekom napadaja ili nakon previše alkohola. Može se dogoditi i ako zaspi s hranom ili tabletom u ustima i slučajno ih udahne.
Epilepsija
Postoji stanje poznato kao iznenadna smrt kod epilepsije (engl. sudden unexpected death in epilepsy ili SUDEP) koje nije u potpunosti razjašnjeno. Međutim, pogađa jednu na svakih 1000 osoba s epilepsijom svake godine i vodeći je uzrok smrti kod osoba s nekontroliranim napadajima.
Smrt može nastupiti tijekom ili nakon napadaja ili bez njega. Prema nekim teorijama, smrt može biti posljedica prekida disanja tijekom napadaja ili jer napadaj zahvaća srce. Budući da se SUDEP često javlja tijekom noći, neki istraživači vjeruju da je povezan s ciklusom spavanja i budnosti osobe. Međutim, ni za jedan od razloga nije dokazano da uzrokuje smrt.
Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja
Može pogoršati druga medicinska stanja koja u konačnici mogu biti kobna. To uključuje moždane i srčane udare, zatajenje srca i aritmije koje mogu dovesti do iznenadne smrti. Iako je malo vjerojatno, također je moguće da ova apneja uzrokuje smrtonosno gušenje ili asfiksiju.
Osim toga, moguće je umrijeti i od drugih poremećaja spavanja, uključujući:
- Nenormalno ponašanje tijekom spavanja ili parasomniju
- Mjesečarenje, koje osobu može dovesti u opasne situacije, uključujući pad ili lutanje u prometu
- Poremećaj ponašanja u REM fazi spavanja koji dovodi do pada s kreveta i moguće smrtonosne ozljede glave.
Kako bi osoba izbjegla smrt u snu od poremećaja spavanja, mora biti svjesna drugih simptoma (uključujući nesanicu i ranojutarnje buđenje) ili znakova apneje za vrijeme spavanja (pauze u disanju, hrkanje, noćno mokrenje, bruksizam, prekomjerna dnevna pospanost, raspoloženje i kognitivni problemi itd.). Na sreću, poremećaji spavanja su izlječivi.
