Meteorolozi su za ovaj tjedan najavili prvi toplinski val, ponegdje s temperaturama i iznad 35 stupnjeva Celzijevih. Igor Petrovski, dr. med. spec. obiteljske medicine, objasnio je kako se zaštititi i koje skupine ljudi bi se trebale posebno paziti.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je žuto upozorenje za ponedjeljak zbog visokih temperatura u zagrebačkoj regiji. Isti stupanj upozorenja vrijedi i za utorak, kada su na popisu zagrebačka i karlovačka regija. Za srijedu je za zagrebačku regiju izdan narančasti meteoalarm, dok je žuto upozorenje zbog vrućina izdano za osječku, karlovačku, gospićku, kninsku, riječku i splitsku regiju.
Problem nastaje kada dođe do naglih temperaturnih promjena, u vlažnosti i tlaku zraka. "Ovakve nagle promjene izazivaju priličan stres u organizmu te se luče mnogi hormoni i citokini koji reguliraju našu brzinu metabolizma, protok krvi kroz krvne žile, aktivnost imunosnog sustava i praktički svaku funkciju našega tijela. Temperaturne promjene također utječu i na biom u smislu polenacije biljaka, koncentracije nekih virusa i bakterija, razmnožavanja insekata (komarci)", objasnio je Igor Petrovski, dr. med. spec. obiteljske medicine.
Liječnik dodaje da se upravo zbog toga mnogi ljudi žale da su pospani i bezvoljni, a kod mnogih se pojavljuju i glavobolje, migrene, suhoće nosa i ustiju, bolovi u mišićima i zglobovima, akutizacije kroničnih bolesti te akutna ishemijska zbivanja. "Također, epidemiološki su, radi suprimiranoga imunosnog sustava i oštećenih sluznica češće respiratorne infekcije i alergije", rekao je Petrovski.
To primjerice znači da će ljudi koji boluju od artritisa imati jače bolove u zglobovima, dok će se hipertoničari (tlakaši) žaliti na neregulirane, visoke tlakove.
"Čak se i dijabetičari žale na slabije reguliranu glukozu u krvi. Povećan je broj srčanih i moždanih udara. Migrene se češće javljaju i duže traju. U principu, ako su adaptivni mehanizmi organizma već iscrpljeni nekom kroničnom bolešću, tada pri nagloj promjeni vremena postoji povećana vjerojatnost da ta kronična bolest postane izraženija", objasnio je liječnik.
Koje skupine ljudi bi posebno trebale paziti?
Petrovski je napomenuo da su ljudi s kardiovaskularnim bolestima pod najvišim rizikom od moždanog ili srčanog udara tijekom naglih temperaturnih promjena.
"Ostale grupe ljudi koje valja spomenuti su pacijenti sa kroničnim oštećenjem lokomotornoga sustava (osteoartritis, reumatski artritisi, preboljeli prijelomi) te ljudi koji na promjene vremena reagiraju glavoboljama, bilo tenzijskim ili migrenskim. Ova grupa je pod rizikom biti privremeno onesposobljena za svoj uobičajeni život", dodao je.
Alergičari bi također trebali pratit biometeorološku prognozu i polenaciju, kako bi se unaprijed pripremili za promjene vremena i bez nekih većih problema prebrodili ovaj period kada su, prema liječniku, naleti infektivnih bolesti kratkotrajnoga i samoograničavajućeg karaktera.
Kako se zaštititi od temperaturnih promjena?
Osim što bismo trebali imati idealnu tjelesnu težinu, liječnik Petrovski naglašava da je tijekom ovih razdoblja potrebna adekvatna hidracija, raznovrsna prehrana, dovoljno sna, što manje stresa te adekvatna fizička aktivnost.
"Bilo bi preporučljivo i koristiti blagodati moderne tehnologije pametno i umjereno. Ako je temperatura okoliša 35 stupnjeva, klima uređaj bi trebao biti podešen na pet do osam stupnjeva nižu temperaturu", naveo je liječnik.
Dodao je da je potrebno pratiti i biometeorološku prognozu i, ako je moguće, ne izlaziti i ne izlagati se štetnim utjecajima sunca.
Kada je u pitanju fizička aktivnost, zdravi ljudi se njome mogu baviti bez ograničenja i to svakodnevno. "Naravno, treba izbjegavati ekstremne napore organizma neovisno o dobi organizma. Primjerice, ne vježbati po najvećem suncu na plus 35 stupnjeva. Dakle, izbjegavati ekstremne uvjete i pratiti bioprognozu, vježbanje prilagoditi svojim trenutnim mogućnostima i ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja", rekao je Petrovski.
Evo još nekoliko preporuka HZJZ-a kako se zaštiti:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla.
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. "smoothie" ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
- Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
- Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (većim od 30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.