Bez obzira na kraj COVID-19 pandemije, virus je i dalje među nama i može predstavljati ozbiljne zdravstvene posljedice za visokorizične osobe koje su izložene komplikacijama i težim ishodima bolesti.Oni čine 22 % populacije!
Osobe s određenim kroničnim bolestima i drugim visokorizičnim stanjima i dalje su pod povećanim rizikom od težeg kliničkog tijeka bolesti COVID-191, unatoč tome što je proglašen kraj globalnog izvanrednog stanja zbog pandemije COVID-19 u svijetu i kraj epidemije u Hrvatskoj.2,3 Virus, upozoravaju stručnjaci, nije nestao, nego je i dalje među nama, a studije pokazuju da su visokorizične skupine izložene komplikacijama i težim ishodima bolesti u slučaju zaraze.
Riječ je o visokorizičnim skupinama, u koje spadaju osobe starije od 60 godina te osobe s kroničnim bolestima i imunološkim poremećajima, zbog čega su izloženije težim posljedicama u odnosu na ostatak populacije. Njima je posvećena kampanja “ŽIVJETI S COVIDOM”, koja skreće pozornost na izloženost i ugroženost rizičnih skupina, a ujedno educira javnost o čimbenicima rizika, poznavanju rizičnih skupina i mjerama koje je potrebno poduzeti, kako bi se smanjili teži ishodi bolesti. Zato je važno naučiti živjeti s koronavirusom.
Među skupinama s povećanim rizikom gotovo je 22 posto svjetske populacije
“I službeno je proglašen kraj epidemije. Društvo je odlučilo da je vrijeme za život s bolešću, za suživot s novim koronavirusom, da se COVID-19 tretira kao virusna prehlada i gripa i da to više nije društveno ugrožavajuća bolest. No, ne treba zaboraviti na vrlo ranjivu manjinu u društvu, kao što su osobe s teškim imunološkim poremećajima i druge visokorizične osobe. „Za njih COVID-19 i dalje može biti ugrožavajuća bolest”, rekao je prof. dr. sc. Josip Begovac, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za infektivne bolesti HLZ-Hrvatskog liječničkog zbora na konferenciji za novinare u povodu kampanje "ŽIVJETI S COVIDOM”.
Procjenjuje se da je gotovo 22 posto svjetske populacije među skupinama s povećanim rizikom od progresije bolesti COVID-19 u teški oblik, što također predstavlja i značajan udio stanovništva u Hrvatskoj.
Prof. Begovac je pojasnio da su to osobe s teškim imunološkim poremećajima, primatelji transplantiranih organa, bolesnici s aktivnim malignim bolestima, autoimunim bolestima te oni koji primaju biološke lijekove koji, primjerice, djeluju protiv limfocita B i druge imunosupresivne ili imunomodulatorne lijekove. Kod imunokompromitiranih pacijenata može se očekivati teži oblik bolesti COVID-19 i često njezin produljeni tijek, jer virusna faza bolesti može biti vrlo duga. Stoga su osobe s teškim imunološkim poremećajem također potencijalni izvor novih varijanti SARS-CoV-a naglasio je prof. Begovac.
Ostale rizične skupine kod kojih postoji rizik od težeg kliničkog tijeka bolesti COVID-19
Broj ljudi koji su još uvijek ugroženi nije mali. Riječ je o ljudima koji su imunokompromitirani ili rizični iz različitih razloga.1 Među ranjivom populacijom, kod koje COVID-19 može biti teži, s većom potrebom za hospitalizacijom i većom smrtnošću, uglavnom su starije osobe, bolesnici s pridruženim bolestima (kronična bubrežna bolest, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti, arterijska hipertenzija, kronična opstruktivna bolest pluća i druge kronične bolesti dišnog sustava), osobe s prirođenom ili stečenom imunodeficijencijom i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom.
“Većina ljudi ima osjećaj da je koronavirus praktički nestao ili da svi zaraženi imaju blagu bolest. Za većinu zaraženih vrijedi da su simptomi blagi i da bolest brzo prolazi. S druge strane, u društvu imamo ne tako rijetke osobe s kroničnim bolestima i drugim čimbenicima rizika za teži tijek bolesti. Kod njih se može javiti infekcija donjeg dišnog sustava uz respiratorno zatajenje i razvoj kliničke slike kakvu smo susretali u prethodnim valovima pandemije. Moguće su ozbiljne komplikacije, neki pacijenti zahtijevaju dugotrajno bolničko liječenje, a kod nekih bolest nažalost može završiti i smrću. Stoga je važno podići svijest javnosti podsjećanjem da je virus još uvijek među nama i da moramo naučiti živjeti s njim. Naš je posao zaštititi najranjivije članove našeg društva i svatko od nas treba preuzeti dio odgovornosti. Moramo znati da danas imamo mogućnost spriječiti teži tijek bolesti, hospitalizaciju, pa i smrt“, upozorio je prof. Begovac.
Pitajte svog liječnika imate li čimbenike rizika za teži oblik COVID-19?
Mnogi nisu ni svjesni da spadaju u rizičnu skupinu, pa je potrebna šira edukacija. Oboljeli trebaju razgovarati sa svojim osobnim liječnikom i provjeriti imaju li neki od čimbenika rizika za napredovanje bolesti u teži oblik COVID-19. Kao liječnici obiteljske medicine imamo najbolji uvid u zdravstveno stanje naših bolesnika, upoznati smo s njihovim kroničnim bolestima i obiteljskim anamnezama pa im možemo dati potpunu informaciju i savjetovati ih je li, primjerice, netko tko ima povećanu tjelesnu masu ili povišeni krvni tlak pod većim rizikom od teškog oblika bolesti COVID-19. Osim što je važno da su pacijenti upoznati sa svojim rizikom, vrlo je važno da se u slučaju infekcije pravovremeno jave svom liječniku kako bi se na vrijeme poduzelo sve da do težeg tijeka bolesti niti ne dođe“, rekla je doc. dr. sc. Valerija Lang Bralić, dr. med., specijalist obiteljske medicine.
Osnovna poruka kampanje je da COVID ne bira i da moramo naučiti živjeti s virusom, zbog čega je važno da rizični pacijenti znaju kako pravodobnim testiranjem i ranom dijagnostikom mogu spriječiti teški oblik bolesti i hospitalizaciju, kao i nepovoljne ishode.
