Žučni kamenci: Simptomi, liječenje, što jesti, a što izbjegavati

"Napad žuči zna biti jako dramatičan, javljaju se jaki bolovi u gornjem desnom dijelu abdomena uz popratne simptome povraćanja i mučnine. Ako upala napreduju dalje razvija se febrilitet i u tom slučaju treba potražiti liječničku pomoć. Dijagnostički postupak podrazumijeva izradu krvne slike pomoću koje pratimo upalne parametre. Jedan jako dobar parametar koji nam daje točnu dijagnozu, a za pacijenta nije bolan niti ga ozračuje je ultrazvuk. Kada je dijagnosticiran žučni kamenac upalu smirujemo antibioticima i upućujemo pacijenta na daljnju obradu abdominalnom kirurgu" objašnjava Katja Grubelić Ravić, specijalistica, internistica i gastroenterologinja - hepatologinja iz Poliklinike Amruševa u Zagrebu.

Između 10 i 20 posto svih odraslih osoba iznad 40 godina ima žučne kamence, međutim, samo jedan do tri posto žali se na simptome. Žučni kamenci se pojavljuju kod skoro 25 posto žena do dobi od 60 godina i do 50 posto do dobi od 75 godina. Oko 20 posto muškaraca ima žučne kamence do dobi od 75 godina.

Što su žučni kamenci? 

"Žučni kamenci su najčešća bolest žučnoga trakta, a češće nastaju kod žena, iako 10 % populacije ima dijagnozu žučnih kamenaca. Ono što znamo danas je da dva puta češće obolijevaju žene. To je najvjerojatnije tako što kod žena uslijed trudnoća dolazi do većih oscilacija spolnih hormona, a tu su ključni estrogen i progesteron koji imaju učinak na samu kontrakciju žučnog mjehura i koncentraciju žuči. Simptom žučnih kamenaca je specifična bol pod desnim rebrenim lukom ili kako se kolokvijalno kaže bol u žličici. Bol počinje u gornjem dijelu abdomena i širi se pod desni rebreni luk i desnu skapulu u desnu stranu između dvije lopatice", objašnjava dr. med. Katja Grubelić Ravić.

Kod stanovnika u razvijenim zemljama učestala je pojava stvaranja žučnih kamenaca zbog zbog načina prehrane, genetskih predispozicija te kroničnih bolesti. Postoje dva tipa žučnih kamenaca, a svaki od njih upućuje i na uzrok zbog kojeg su nastali.

Vrste žučnih kamenaca? 

"Što se tiče žučnih kamenaca dijelimo ih u dvije skupine kolesterolski i pigmentni koji nastaju u žučnom mjehur, vrlo su česti i javljaju se kod kroničnih bolesti kao što su kronične bolesti bubrega, kod ciroze jetre kod ljudi koji imaju hemolitičke poremećaje", objašnjava dr. Grubelić Ravić i nastavlja:

"Kamenci kolesterolskog tipa su najčešći uzrok tegoba zbog kojih ljudi traže pomoć. Sačinjeni su od kolesterola i minerala, ali većinski od kolesterola. Razlog zbog kojeg su učestaliji kamenci od kolesterola je prehrana, sklonost pretilosti, uporaba lijekova, kod žena oralni kontraceptivi zbog visoke koncentracije estrogena, trudnoća, slabija aktivnost. Dakle sve su to faktori koji mogu dovesti do nastanka žučnih kamenaca."

Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Žučni kamenci - simptomi 

Većina osoba sa žučnim kamencem, njih oko 80 posto nikad ne osjeti simptome. Oni koji imaju simptome pate od jakih isprekidanih bolova, a analgetici ne donose olakšanje te se potrebno javiti liječniku jer žučni kamenci u pravilu nikada ne nestaju sami od sebe. Kad nastupi akutna bol, ona se liječi u bolnici uz obavezno provođenje dijagnostičkih postupaka kako bi se isključile druge komplikacije budući da žučni kamenci u većini slučajeva ne uzrokuju nikakve simptome pa otkrivanje kamenaca ne znači i da su oni uzrok boli te je potrebno otkloniti i druge moguće uzroke.

Žučni kamenci - liječenje 

Tri su osnovna pristupa liječenju žučnih kamenaca - pristup čekanjem, nekirurško uklanjanje kamenaca i kirurško uklanjanje žučnjaka. Na pojavu žučnih kamenaca može utjecati i variranje tjelesne težine, upotreba lijekova za snižavanje kolesterola, gladovanje, veće spomenuta trudnoća, ciroza i dijabetes.

Foto: shutterstock Žuč u kojoj se nalazi žučni kamenac

Žučna dijeta

Prehrana je za zdravlje žučnog kamenca od velike važnosti. Izbor namirnica ovisi je li stanje akutno ili se smirilo, odnosno sprema li se oboljeli na operaciju. Obroci trebaju biti manji, a češći i mlaki, dakle ni previše vrući ni hladni. Masnoće treba ograničiti i uzimati one zdrave iz maslinovog ulja i avokada. Za piće se preporučuje voda, čajevi i voćni sokovi. Kad je stanje akutno preporučuje se piti vodu i voćne sokove svaka dva sata. Kad se bolovi smanje dva do tri dana preporučuje se dijeta koja se sastoji od kašaste hrane od kuhanog krumpira, riže, krupice, tjestenine - sve kuhano na vodi, stoji u preporukama Opće županijske bolnice Požega Gradske bolnice Pakrac, Odsjek za prehranu i dijetetiku. Daljnje preporuke Opće bolnice Požega su:

Juhe

• Preporučuje se: Nemasne juhe od mesa i povrća s ukuhanom sitnom tjesteninom, grizom ili rižom.
• Ne preporučuje se: Masne juhe od mesa, juhe od karfiola, kupusa i industrijske gotove juhe.

Meso i riba

• Preporučuje se: Mlada nemasna mesa kuhana ili pirjana (govedina, teletina, perad bez kože, puretina i zečetina).
• Ne preporučuje se: Svinjsko i ovčje meso, tovljene guske, patke, divljač, pržena i pohana mesa, slanina, šunka i ostala sušena i dimljena mesa, konzerve i hrenovke.
• Preporučuje se: Nemasna riba kuhana ili pirjana.
• Ne preporučuje se: Masna riba (skuša, srdele, tuna, som, šaran).

Jaja

• Preporučuje se: Samo kuhani bjelanjak.
• Ne preporučuje se: Cijela jaja (žumanjak), pržena jaja.

Mlijeko i mliječni proizvodi

• Preporučuje se: Mlijeko s manjim udjelom m.m., jogurt tekući, kiselo mlijeko, svježi nemasni sir, kozje mlijeko i sir.
• Ne preporučuje se: Zreli masni sirevi, sušeni ili fermentirani sirevi (lički, ementaler) i kiselo vrhnje.

Kruh

• Preporučuje se: Dobro pečeni kruh (ne svjež), dvopek, sitna tjestenina, griz, riža, zobene pahuljice, krumpirovo tijesto, kukuruzno brašno.
• Ne preporučuje se: Crni kruh, pržena tijesta i savijače.

Povrće

• Preporučuje se: Kuhano, pasirano povrće (špinat, mrkva, buče, tikvice, krumpir, cvjetača samo cvijet). Za salatu cikla i mrkva kuhana s limunom i rajčica svježa bez kore.
• Ne preporučuje se: Povrće koje nadima (mahune, grah, grašak, leća, bob, rotkvice, poriluk, luk crveni, češnjak, kupus, kelj, paprika, krastavci).

Voće

• Preporučuje se: Kuhano zrelo voće bez kore, sokovi od cijeđenog voća, voćni pirei i kreme, voćni žele, džem, med i
• marmelada.
• Ne preporučuje se: Neoguljeno voće, orasi, dunje, lubenice, bademi, lješnjaci.

Masnoće

• Preporučuje se: Maslinovo i biljno ulje (kokosovo, laneno).
• Ne preporučuje se: Svinjska mast i druge životinjske masnoće.

Slastice

• Preporučuje se: Puding, griz, biskvit bez jaja, voćna torta s malom količinom masnoće, bez jaja i kvasca.
• Ne preporučuje se: Kolači s mnogo nadjeva, kisela tijesta, pržena tijesta (palačinke, krafne), masne kreme, čokolada,
• kakao, uštipci.

Napitci

• Preporučuje se: Slabi čajevi, slaba kava i voda.
• Ne preporučuje se: Jaki čajevi, jaka kava, hladni napitci, gazirani sokovi i alkoholna
• pića.

Začini

• Preporučuje se: Limunov sok i sol i aromatični biljni začini.
• Ne preporučuje se: Oštri začini (luk, Vegeta, paprika, feferoni, cimet, klinčići)