Novo istraživanje iz Danske povezuje dugotrajnu upotrebu antidepresiva sa značajno povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti (ISS), posebno kod osoba u dobi od 30 do 79 godina.
Dugotrajna uporaba antidepresiva povezana je sa značajno povećanim rizikom od iznenadne srčane smrti, osobito kod osoba mlađih od 60 godina.
Iznenadna srčana smrt je nagla i neočekivana smrt uzrokovana gubitkom srčane funkcije, a događa se unutar jednog sata od nastupa prvih simptoma.
Kod osoba mlađih od 39 godina, iznenadna srčana smrt najčešće je povezana sa strukturnim abnormalnostima, poput zadebljanja srčanog mišića (npr. hipertrofična kardiomiopatija) ili električnim smetnjama u srcu (npr. aritmije). Kod starijih odraslih osoba, ISS je češće povezana s koronarnih bolestima, gdje su sužene krvne žile odgovorne za smanjen protok krvi prema srcu.
Istraživanja dosljedno pokazuju da se osobe s psihijatrijskim poremećajima suočavaju s višim ukupnim stopama smrtnosti, uključujući dvostruko veći rizik od iznenadne srčane smrti u svim dobnim skupinama. Međutim, specifična uloga upotrebe antidepresiva u doprinosu ovom riziku još uvijek nije potpuno jasna.
Novo istraživanje predstavljeno na EHRA 2025, znanstvenom kongresu Europskog kardiološkog društva, pokazuje da, u usporedbi s općom populacijom koja nije koristila antidepresive (AD), osobe s poviješću korištenja antidepresiva (AD) imaju povećan rizik od iznenadne srčane smrti, koji varira ovisno o dobi i vremenu izloženosti, prema SciTechDaily.
Metodologija istraživanja i analizirana populacija
Autori su analizirali sve smrtne slučajeve u Danskoj među stanovnicima u dobi od 18 do 90 godina u 2010. pregledavajući sve smrtovnice i izvješća o obdukciji. Na temelju dostupnih podataka, smrti su kategorizirane kao iznenadna srčana smrt (ISS) ili drugi uzroci. Izloženost antidepresivima (AD) definirana je kao podizanje recepta za AD lijekove najmanje dva puta unutar jedne godine u razdoblju od 12 godina prije godine praćenja (2010.). Nadalje, vrijeme izloženosti podijeljeno je u dvije skupine: 1 do 5 godina i 6 ili više godina.
Među 4,3 milijuna stanovnika Danske u dobi od 18 do 90 godina u 2010. Godini, zabilježeno je ukupno 45 701 smrtnih slučajeva i 6002 slučaja iznenadne srčane smrti. Ukupno 643 999 stanovnika bilo je izloženo lijekovima za AD prije godine praćenja. Bilo je 1981 iznenadnih srčanih smrti u AD kohorti i 4021 u neizloženoj općoj populaciji. Omjer stope incidencije ISS bio je značajno viši u izloženim skupinama u usporedbi s općom populacijom u svim dobnim skupinama osim u dobnoj skupini 18-29 godina, za koju povezanost nije bila statistički značajna.
Kada su podaci prilagođeni za dob, spol i komorbiditete, u usporedbi s općom populacijom koja nije bila izložena, skupina koja je bila izložena antidepresivima 1 do 5 godina imala je 56 % veći rizik od iznenadne srčane smrti, dok su oni koji su bili izloženi antidepresivima šest ili više godina imali 2,2 puta veći rizik.
Kod osoba u dobi od 30 do 39 godina, u usporedbi s općom populacijom koja nije bila izložena antidepresivima, rizik od iznenadne srčane smrti bio je približno tri puta veći kod onih koji su koristili antidepresive od 1 do 5 godina. Taj se rizik dodatno povećao na petostruku vrijednost kod osoba s izloženošću od šest ili više godina.
Kod osoba u dobi od 50 do 59 godina, u usporedbi s općom populacijom koja nije koristila antidepresive, rizik od iznenadne srčane smrti bio je dvostruko veći kod onih koji su ih uzimali od 1 do 5 godina. Kod onih s izloženošću od šest ili više godina, taj se rizik povećao čak četiri puta.
Razlike u riziku povezane s različitim razdobljima izloženosti antidepresivima smanjile su se u starijim skupinama. Kod osoba u dobi od 70 do 79 godina, u usporedbi s općom populacijom koja nije koristila antidepresive, rizik od iznenadne srčane smrti bio je povećan za 83% kod onih s izloženošću od 1 do 5 godina, dok je kod onih koji su ih koristili šest ili više godina rizik bio 2,2 puta veći.
Upotreba antidepresiva i rizik od iznenadne srčane smrti
“Vrijeme izloženosti antidepresivima povezano je s višim rizikom od iznenadne srčane smrti, a taj rizik ovisio je o duljini izloženosti antidepresivima", rekao je koautor studije dr. Jasmin Mujkanović, iz Rigshospitalet Hjertecentret, Kopenhagen, Danska. "Osobe izložene antidepresivima šest ili više godina imale su veći rizik od onih izloženih 1 do 5 godina, u usporedbi s osobama koje nisu bile izložene antidepresivima u općoj populaciji."
"Povećani rizik od iznenadne srčane smrti može se pripisati potencijalnim štetnim učincima antidepresiva. Međutim, vrijeme izloženosti antidepresivima također može poslužiti kao marker za teže temeljne bolesti. Osim toga, povećanje rizika može biti povezano s ponašanjima ili životnim stilom koji su povezani s depresijom, kao što su odgoda traženja zdravstvene pomoći i loše kardiovaskularno zdravlje. Daljnja istraživanja su potrebna", komentirao je dr. Mujkanović.
