Pojavnost raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, no po stopi smrtnosti od raka Hrvatska je na drugom mjestu među državama članicama EU-a. Rak pluća i rak debelog crijeva dva su najčešća uzroka smrti izazvane rakom. Hrvatska je u vrhu EU po pretilosti i udjelu pušača među stanovništvom. Stope sudjelovanja u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva niže su od prosjeka EU, navodi OECD.
OECD navodi i da je brz pristup liječenju raka otežan zbog ispodprosječnog broja zdravstveni djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za liječenje. Ti su problemi pojačani nedostatkom djelotvorne koordinacije u sustavu pružanja skrbi, što dovodi do niske stope petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka.
Na neke od navedenih stvari možemo utjecati poput promjene stila života kako bi se smanjila incidencija raka, a na druge baš i ne možemo jer je u pitanju sustav. Stoga se valja koncentrirati na ono što možemo poduzeti kako bismo prevenirali rak. O najboljim metodama razgovarali smo s doc. dr. sc. Zoranom Rakušićem, prim. dr. med., specijalistom onkologije i radioterapije iz Poliklinike Medikol u Zagrebu.
mZ: Mnogi ljudi žive u strahu od raka iako nemaju nikakve simptome. Je li u tom slučaju preporučljivo raditi određene probirne testove i ako da koje ili je dovoljno redovito ići na sistematske preglede?
Po recentnim spoznajama, svaki četvrti stanovnik tijekom života će oboljeti od tumorske bolesti. Svakako preporučujem redovite sistematske preglede koji, bazično, daju dobar uvid u zdravstveno stanje osobe. Ipak, potreban je dodatan oprez i obrada usmjerena na probir u osoba koje imaju genetsko opterećenje tumorima, onih koji rade u okolišu s potencijalnim karcinogenima, populaciji koja nakon određene dobi ima znatno veći rizik od nastanka pojedinih tumora, kao i u osoba koje imaju veći rizik za pojavu tumora zbog stila života (dugotrajnija konzumacija alkoholnih pića, cigareta, inadekvatna prehrana, pretjerano izlaganje sunčevim zrakama).
Probir (“screening”) u zdravoj asimptomatskoj populaciji za rano otkrivanje raka u današnje vrijeme moguć je za karcinom dojke (mamografija), karcinom debelog crijeva (test na okultno krvarenje, kolonoskopija, klasična i MSCT “virtualna” kolonoskopija), karcinom vrata maternice (PAPA test), karcinom prostate (digitorektalni pregled urologa te PSA tumorski biljeg) i za karcinom pluća u rizične populacije (niskodozna kompjutorizirana tomografija - low dose MSCT)
mZ: Kada su u pitanju tumori u kojoj mjeri doista utječe stil života (prehrana, pušenje, alkohol, cigarete, okolišno zagađenje) na njihov nastanak, a koliko nasljeđe i faktor X?
Prevencija podrazumijeva prepoznavanje i smanjenje rizika od raka putem strategija utemeljenih na dokazima (primarna prevencija). To uključuje izbjegavanje pušenja duhanskih, ali i elektronskih cigareta, konzumacije alkoholnih pića, izbjegavanje prekomjernog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Nadalje, osobito je važna zdrava prehrana koja podrazumijeva izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa, namirnica sa suviškom ugljikohidrata, a preporučuje se hrana bogata vitaminima, mineralima, vlaknima, proteinima i antioksidansima. Ove preporuke u najvećoj mjeri zadovoljava Mediteranska dijeta.
Govoreći o nasljeđu, treba istaknuti da se rak ne može prenijeti s roditelja na djecu. No genetska promjena koja povećava rizik od raka može se prenijeti (naslijediti) ako je prisutna u jajnim stanicama ili spermijima roditelja. Primjerice, ako roditelj svom djetetu prenese mutirani gen BRCA1 ili BRCA2, dijete će imati znatno veći rizik od razvoja raka dojke i jajnika.
Lynchov sindrom karakterizira rana pojava kolorektalnog karcinoma i raka maternice (endometrija), kao i drugih ekstrakolonskih tumora. Lynchov sindrom je uzrokovan mutacijama u genima za popravak neusklađenosti DNA (MLH1, MSH2, MSH6 ili PMS2). Nasljeđivanje genetske promjene povezane s rakom ne znači da će rak sigurno nastati. To znači da je rizik od raka povećan. Do 10 % svih karcinoma može biti uzrokovano naslijeđenim genetskim promjenama.
mZ: Što biste preporučili ljudima da poduzmu u smislu prevencije tumora, a što smatrate marketinškim manipulacijama (ako smatrate)?
Pored već navedenih čimbenika rizika (neadekvatna prehrana, pušenje, alkohol) i njihovog izbjegavanja, od iznimne važnosti u prevenciji raka je smanjenje pretilosti (gojaznost) i redovita tjelesna aktivnost koja se može odvijati putem vježbi, hodanja, sportskih aktivnosti. Cijepljenje protiv HPV-a (humanog papiloma virusa) i gensko testiranje, osobito kod rizične populacije, danas je standard suvremene medicine i primarne prevencije raka.
Onkolozi imaju veliku vrijednost u prevenciji raka savjetovanjem o prevenciji, procjenom rizika, preventivnim intervencijama i aktivnim sudjelovanjem u preventivnim aktivnostima u zajednici. Kako se razumijevanje karcinogeneze i podložnosti raku nastavlja širiti, očekuje se povećanje preventivnih aktivnosti i sve značajnija uloga onkologa i njihovih pregleda u prevenciji raka unutar njihove kliničke prakse.
Postoje određena mišljenja i marketinške preporuke za neke namirnice poput borovnica, cikle, brokule, češnjaka i zelenog čaja koje su poznate kao „superhrana“ koja sprječava rak. Ove namirnice su svakako dobre za zdravlje čovjeka, a poznato je da imaju pozitivne učinke u borbi protiv raka jer sadrže antioksidanse ili pomažu u uklanjanju toksičnih elemenata iz tijela. Međutim, bilo bi pojednostavljeno bilo koju hranu promatrati kao jedinu zaštitu od raka. Svatko je drugačiji i tijek maligne bolesti nije kod svih isti. Ne postoji niti jedna hrana koja može pružiti dovoljnu zaštitu od raka.
mZ: Vaša specijalnost su tumori glave i vrata te probavni tumori. Možete li reći koji su simptomi alarmantni kada su ti tumori u pitanju?
Simptomi su promjene koje možete osjetiti u svom tijelu. Znakovi su promjene u nečemu što je izmjereno, primjerice mjerenjem krvnog tlaka ili laboratorijskim testom. Zajedno, simptomi i znakovi mogu pomoći u opisivanju medicinskog stanja. Simptomi kod tumora glave i vrata ovise o primarnoj lokalizaciji tumora unutar ove heterogene regije, a najčešći simptom je oteklina ili ranica sluznice koja ne zacjeljuje. Često se javlja novotvorevina u području vrata i/ili glave s ili bez boli, dugotrajnija promuklost ili promjena glasa, teškoće u gutanju i/ili disanju, krv u slini ili sluzi, bol u čeljusti, bol u uhu bez znakova infekcije. Kod uznapredovalih procesa može se javiti neugodan miris iz usta koji se ne može objasniti lošom higijenom, dugotrajno začepljenje nosa, nemogućnost adekvatnog pozicioniranja zubne proteze, dvoslike, kao i opći simptomi koji uključuju umor, gubitak tjelesne težine, temperaturu.
Ponekad osobe s rakom glave i vrata nemaju niti jedan od navedenih simptoma i znakova. Treba napomenuti da za i većinu ovih simptoma uzrok može biti zdravstveno stanje koje nije vezano za pojavu tumora.
Probavni tumori su velika skupina tumora koji imaju različite simptome. Najčešće se manifestiraju pojavom boli ili nelagodom u trbuhu, mučninom i povraćanjem, gubitkom teka, umorom ili općom slabošću, krvarenjem (povraćanje krvi ili krv u stolici), gubitkom tjelesne težine, ranom sitosti (nemogućnost konzumacije cijelog obroka zbog osjećaja sitosti). U uznapredovaloj fazi bolesti moguće su veće smetnje kao otežano pasiranje stolice, žutica, pojava slobodne tekućine u trbušnoj šupljini.
Pojava ovih simptoma zahtijeva svakako javljanje liječniku koji će dalje usmjeriti obradu koja uključuje laboratorijske nalaze, ciljane tumorske biljege, često i endoskopske pretrage (ždrijela, grkljana, jednjaka, želuca, crijeva), ultrazvuk vrata ili trbuha. Definitivna dijagnoza bolesti postavlja se uzimanjem uzorka tumorskog tkiva (biopsija) i patohistološkom analizom dobivenog materijala (PHD). Za određivanje proširenosti bolesti, neophodnu za izbor adekvatne terapije, potrebno je napraviti proširenu radiološku obradu, uključujući višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) i 3T magnetsku rezonancu (3T MR) određenih regija u tijelu. PET/CT uz anatomske promjene omogućuje registraciju i fizioloških promjena zbog metaboličke aktivnosti tumora. Daje kompletnu sliku proširenosti tumorske bolesti, a osobito je važan u dijagnosticiranju primarnog tumora u nejasnim dijagnostičkim slučajevima kod tumora nepoznatog primarnog sijela.
Doc. dr. sc. Zoran Rakušić, prim. dr. med., specijalist onkologije i radioterapije iz Poliklinike Medikol u Zagrebu
mZ: Kako Vi održavate svoje zdravlje i koju biste poruku poslali našim čitateljima povodom Svjetskog dana borbe protiv raka?
Održavanje zdravlja je trajni proces koji podrazumijeva izbjegavanje navedenih rizičnih čimbenika, prilagodbu životnog stila uz pridržavanje svih navedenih preventivnih mjera. To dakako ne znači asketski način življenja. Osobno, redovito se bavim rekreativnim sportskim aktivnostima, idem na redovite sistematske preglede, nastojim se prilagoditi preporučenim higijensko-dijetetskim mjerama.
Činjenica da se oko trećine nastalih tumora može spriječiti izbjegavanjem rizičnih čimbenika, usvajanjem zdravih životnih navika i provođenjem preporučenih preventivnih pregleda jasna je poruka čitateljima za proaktivni stav u prevenciji tumorskih bolesti, ne samo na Svjetski dan borbe protiv raka. Takav pristup, osim smanjenja rizika za pojavu raka, nerijetko je vezan i uz osobno zadovoljstvo i bolju kvalitetu života.
