Narcisi su simbol dolaska proljeća, novog života i nade te su samim time postali i simbol dana čije je obilježavanje namijenjeno jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke i pružanju podrške svim onim ženama koje su oboljele. Dan narcisa obilježava se prve subote proljeća.
Obilježavanjem ovog dana ljude se potiče na razmišljanje i djelovanje na preventivne preglede jer ako se rak dojke na vrijeme otkrije mogućnost njegova izlječenja veća je od 95 %, stoji na službenim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i Andra Šupe Parun, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, u rujnu 2019. godine naveli su da je rak dojke najčešće sijelo ili vrsta raka u žena u RH od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2016. godini zabilježeno je 2735 slučajeva raka dojke (stopa 126,6/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2018. godini 789 žene (stopa 37,3/100.000). Rak dojke je treći maligni uzrok smrti u žena, nakon kolorektalnog raka i raka pluća, prenosi HZJZ.
Kada započeti s pregledom dojki?
Ključni dio prevencije zloćudnih bolesti dojke je samopregled dojke s kojim svaka žena treba započeti od 20. godine, i provoditi ga jednom mjesečno između 5. i 10. dana menstrualnog ciklusa, navela je doktorica Martina Bašić.
U žena dobi od 20 do 30 godina, iako srećom, vrlo rijetko, može se razviti rak, kaže doktorica Ilona Sušac. Oko 10-ak slučajeva raka dojke u žena mlađih od 30 godina bilježimo u Hrvatskoj svake godine. U većini slučajeva u podlozi je naslijeđena genetska pogreška, ali ne uvijek. I u toj dobi rak dojke može biti sporadična pojava.
No, jako je važno da mlada žena već u toj dobi počne sa svojim prvim preventivnim pregledima. Upravo na tom prvom pregledu u razgovoru s liječnikom mlada žena se može upoznati s nekim rizičnim čimbenicima, svakako će doznati kojem tipu njezine dojke pripadaju, kakvo je stanje u njima i zašto je to tako i konačno što je optimalno za nju u pogledu kontrolnih pregleda. Jedan takav pregled uvijek treba uključivati i ultrazvučni pregled koji je još uvijek najpouzdanija metoda pregleda u svim dobnim skupinama, a osobito u mladih žena. Hoće li kontrolni pregled biti nužan svake godine ili svake dvije ili tri ovisi o rezultatima prvog pregleda. Žene koje uzimaju oralne kontraceptive svakako trebaju jedanput na godinu i ultrazvučni pregled dojki kao i visokorizične žene koje u obitelji imaju vrlo bliskog člana, npr. majku koja je od raka dojke oboljela prije 50. godine života.
Kada je vrijeme za mamografiju?
Rijetko je do 50-e godine života potrebna mamografija svake godine, navodi doktorica Sušac. Prosječno je dostatno svake treće godine ponoviti mamografiju. Većina žena danas upravo u četvrtom desetljeću ili čak i u petom ostvaruje majčinstvo. Međutim, već nakon 35. godine života funkcionalno tj. mliječno tkivo počinje propadati, a nadomještaju ga masno i vezivno tkivo. To je proces involucije koji dojke čini “praznijima“ i koji se intenzivnije počinje razvijati nakon 40. g. života.
To je razlog zašto je upravo dob od 40-ak godina uzeta kao početak mamografskih snimanja, jer u previše gustim dojkama kakve imaju mlade žene mamografija ne može vidjeti dobro i ne može s pouzdanjem tvrditi da su dojke zdrave. Osim eventualno nekih dobroćudnih fibroma i lipoma te cista, u ženskoj dojci u toj dobi ne bi se smjelo naći ništa novo, ništa što već nije stvoreno prije.
Kad se kod žene s 35 godina javi neka naizgled benigna tvorba koja nije prije postojala, obvezno ju treba dalje analizirati, jer može u konačnici predstavljati patološko stanje. Npr. može tumor nalik dobroćudnom fibroadenomu biti po svoj strukturi maligni medularni karcinom. Ultrazvučni pregled dojki u kombinaciji s citološkom punkcijom pod kontrolom ultrazvuka ovdje može vrlo brzo i efikasno razriješiti dilemu i ženu lišiti straha.
Kao i u mlađoj dobi, sve što je u ženskoj dojci veće od 2,5 do 3 cm, trebalo bi ipak odstraniti. Prevelike tvorbe u dojkama mogu narušavati anatomiju, ometati funkciju dojke te svojim pritiskom na okolne strukture remetiti njihov metabolizam te konačno izazivati bol.
Tko može oboljeti i koji su rizični faktori?
Iako najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim, pa čak i dvadesetim godinama.
Najznačajniji rizični čimbenici koji su povezani s nastankom i razvojem raka dojke su:
- genetski čimbenici - rak dojke ili rak jajnika kod srodnika
- dob
- prva menstruacija prije 12. godine života
- zadnja menstruacija iza 50. godine
- nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta iza 30. godine
Uz navedene postoji i niz drugih čimbenika koji se odnose na nezdrave stilove života kao što su nezdrava prehrana i pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola i stres. Uz promjenu loših životnih navika, donekle je moguće smanjiti rizik od raka dojke. Bez obzira na rizik, potrebno je djelić vremena odvojiti za samopregled i mamografiju jer 20 posto dijagnoze se postavlja kada je rak već u uznapredovaloj fazi
Simptomi raka dojke
Postoji nekoliko različitih promjena na dojci koje mogu upućivati na rak dojke, a kao što su kvržice, zadebljanja u dojci, promjene na koži dojke i nesimetrično povećanje dojke, a nastavu pročitaj na koje sve znakove prilikom samopregleda trebaš posebno obratiti pozornost:
- tvrdo tkivo na jednom mjestu
- jedan dio grudi je uvučen
- erozija kože ili oštećenje
- crvenilo/vrućina
- istjecanje tekućine ili iscjedak
- iznenadna pojava brazda
- kvržica
- istaknuta vena
- uvučena bradavica
- vidljiva izraslina ili naglo povećanje dojke
- narančina kora
- nevidljiva kvržica koja se osjeća pod prstima
Kako se obavlja samopregled dojki?
Kako bi se lakše uočile ranije navedene promjene, pregled je potrebno obaviti promatranjem dojki u ogledalu i opipavanje. Kako žlijezde u dojci variraju ovisno o razdoblju menstrualnog ciklusa ili uzimanju hormonske terapije, same po sebi su izraženije prije mjesečnice ili tijekom ovulacije. Iz tog razloga se preporučuje samopregled obaviti u istoj fazi ciklusa, najbolje pred kraj ili neposredno poslije mjesečnice - kada se dojke opuste.
Promatra se izgled kože i bradavica, pomičnost dojki kod podizanja obje ruke te posebno pomičnost i izgled kože kada dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna ruka je podignuta iznad glave, a lijevom rukom, koja stavimo iznad bradavice, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i gledamo hoće li se bilo gdje na koži pokazati bilo kakva nova promjena, da li nešto kožu ili bradavicu povlači ili gura, da li se koža preko nečega napinje ili na bilo koji način mijenja. Istu radnju ponovimo s lijevom dojkom.
Nakon vizualnog pregleda, potrebno je opipati dojke i to u sjedećem i ležećem položaju. Naime, neke promjene se bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Najbolje je spojiti prste kako bi povećali površinu pipanja. Predlaže se ovu vrstu pregleda obaviti dok su grudi mokre, dakle pod tušem ili nakon tuširanja namazati mlijekom ili uljem za tijelo. Svaki dio dojke treba precizno i temeljito opipati, zatim cijelu dojku i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru. Jedan smjer nikako nije dovoljan da bi u dojci dobro opipali i osjetili određene promjene, ali i zapamtili raspored različitih struktura. Sve uočene nove promjene, pa čak i pojavu i iscjetka potrebno je pokazati liječniku.
