U Hrvatskoj je rak dojke najčešći tip raka i od njega obolijeva četvrtina novooboljelih žena. Nažalost, predviđa se porast tog broja te stoga navodimo zašto i kako moraš provjeravati svoje dojke.
Rak dojke nastaje nekontroliranim rastom maligno promijenjenih žljezdanih stanica dojke koje u početku uništavaju zdrave okolne stanice, a daljnjim razvojem bolesti ulaze u krvni i limfni sustav te se šire u druge dijelove tijela.
Tko može oboljeti i koji su rizični faktori?
Iako najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim, pa čak i dvadesetim godinama.
Najznačajniji rizični čimbenici koji su povezani s nastankom i razvojem raka dojke su:
- genetski čimbenici - rak dojke ili rak jajnika kod srodnika
- dob
- prva menstruacija prije 12. godine života
- zadnja menstruacija iza 50. godine
- nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta iza 30. godine
Uz navedene postoji i niz drugih čimbenika koji se odnose na nezdrave stilove života kao što su nezdrava prehrana i pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola i stres. Uz promjenu loših životnih navika, donekle je moguće smanjiti rizik od raka dojke. Bez obzira na rizik, potrebno je djelić vremena odvojiti za samopregled i mamografiju jer 20 posto dijagnoze se postavlja kada je rak već u uznapredovaloj fazi
Koliko puta provjeravamo Facebook, a koliko puta dojke?
Ako si korisnica Facebooka, zasigurno svakodnevno provjeravaš novosti na toj mreži. Naročito ako se uzmu u obzir podaci da oko 70 posto korisnika pametnih telefona posjećuje Facebook, a više od polovice njih provjerava novosti na Facebooku svaki dan. Korisnici Facebooka su najviše aktivni tijekom večeri, baš prije spavanja. U prosjeku, Facebook se posjećuje 13,8 puta u toku dana i to na dvije minute i 22 sekundi svaki put. A koliko vremena posvećuješ pregledu dojki?
Nažalost, rak dojke se može dogoditi bilo kome, a za samopregled trebaš odvojiti desetak minuta. To je manje vremena nego prosječno tijekom dana utrošimo za pregledavanje Facebooka. Kako bi se na vrijeme uočile moguće promjene na grudima, potrebno je već u dvadesetima obavljati redovne samopreglede. Najbolje je već oko 25. godine života, jedan puta godišnje, obaviti preventivni ultrazvučni pregled dojki. Od 40. godine preporučuju se godišnji pregledi, uključujući mamogram ili magnetsku rezonanciju.
Fizički simptomi raka dojke
Postoji nekoliko različitih promjena na dojci koje mogu upućivati na rak dojke, a kao što su kvržice, zadebljanja u dojci, promjene na koži dojke i nesimetrično povećanje dojke. U nastavu pročitaj na koje sve znakove prilikom samopregleda trebaš posebno obratiti pozornost:
- tvrdo tkivo na jednom mjestu
- jedan dio grudi je uvučen
- erozija kože ili oštećenje
- crvenilo/vrućina
- istjecanje tekućine ili iscjedak
- iznenadna pojava brazda
- kvržica
- istaknuta vena
- uvučena bradavica
- vidljiva izraslina ili naglo povećanje dojke
- narančina kora
- nevidljiva kvržica koja se osjeća pod prstima
Kako se obavlja samopregled dojki?
Kako bi se lakše uočile ranije navedene promjene, pregled je potrebno obaviti promatranjem dojki u ogledalu i opipavanje. Kako žlijezde u dojci variraju ovisno o razdoblju menstrualnog ciklusa ili uzimanju hormonske terapije, same po sebi su izraženije prije mjesečnice ili tijekom ovulacije. Iz tog razloga se preporučuje samopregled obaviti u istoj fazi ciklusa, najbolje pred kraj ili neposredno poslije mjesečnice - kada se dojke opuste.
Promatra se izgled kože i bradavica, pomičnost dojki kod podizanja obje ruke te posebno pomičnost i izgled kože kada dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna ruka je podignuta iznad glave, a lijevom rukom, koja stavimo iznad bradavice, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i gledamo hoće li se bilo gdje na koži pokazati bilo kakva nova promjena, da li nešto kožu ili bradavicu povlači ili gura, da li se koža preko nečega napinje ili na bilo koji način mijenja. Istu radnju ponovimo s lijevom dojkom.
Nakon vizualnog pregleda, potrebno je opipati dojke i to u sjedećem i ležećem položaju. Naime, neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Najbolje je spojiti prste kako bi povećali površinu pipanja. Predlaže se ovu vrstu pregleda obaviti dok su grudi mokre, dakle pod tušem ili nakon tuširanja namazati mlijekom ili uljem za tijelo. Svaki dio dojke treba precizno i temeljito opipati, zatim cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru. Jedan smjer nikako nije dovoljan da bi u dojci dobro opipali i osjetili određene promjene, ali i zapamtili raspored različitih struktura. Sve uočene nove promjene, pa čak i pojavu i iscjetka potrebno je pokazati liječniku.
Odazovi se na mamografski pregled
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Prvi mamografski pregled dojki trebalo bi napraviti između 38. i 40. godine života, a kod žena s čiji su bliži članovi obitelji imali rak dojke, preporučuje se i ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda. Mamogram je precizan u 80 do 90 posto slučajeva, a Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina.
U okviru ovog programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled, a cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke i otkriti rak u početnom stadiju te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke. Bez obzira je li mamogram ispao negativan, potrebno je obratiti pažnju na moguće promjene na grudima jer se mamografijom ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, osobito kad je riječ o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
