Nitko ne očekuje da će mlada odrasla osoba oboljeti od raka. No, posljednjih godina taj se tužni scenarij događa sve češće. Rakovi koji se javljaju u ranijoj dobi – kod osoba mlađih od 50 godina – sve se češće dijagnosticiraju diljem svijeta.
Najmanje 17 vrsta raka sve se češće javlja među mlađim osobama. Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog porasta slučajeva ranog kolorektalnog raka – raka debelog crijeva i rektuma. Prema podacima Američkog društva za rak, broj dijagnoza kolorektalnog raka kod osoba mlađih od 55 godina u SAD-u rastao je za jedan do dva posto godišnje u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Jedno posebno zabrinjavajuće istraživanje pokazuje da osobe rođene oko 1990. godine imaju dvostruko veći rizik od razvoja raka debelog crijeva i čak četiri puta veći rizik od raka rektuma u usporedbi s osobama rođenima oko 1950. godine.
Što uzrokuje taj trend? Znanstvenici još uvijek nemaju točan odgovor. No, nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Nature ukazuje na mogući uzrok: izloženost djece bakterijskom toksinu zvanom kolibaktin.
Kako je kolibaktin povezan s rakom koji se javlja u ranoj dobi?
Kolibaktin proizvode bakterije koje se prirodno nalaze u probavnom sustavu, uključujući određene vrste E. coli. Prema ranijim istraživanjima, otprilike 20 % zdravih osoba – pa čak i oko 31 % dojenčadi – u crijevima ima E. coli bakterije koje proizvode kolibaktin.
Poznato je da taj toksin oštećuje DNK, a prethodne studije sugerirale su da mutacije povezane s kolibaktinom doprinose nekim slučajevima kolorektalnog karcinoma. No Ludmil Alexandrov, doktor znanosti , profesor stanične i molekularne medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i glavni autor nove studije, nije se posebno bavio istraživanjem kolibaktina.
Izvorno je njegov tim želio shvatiti zašto ljudi u različitim zemljama obolijevaju od kolorektalnog raka različitom učestalošću. Genetski su analizirali gotovo 1000 uzoraka kolorektalnog raka od osoba iz 11 zemalja kako bi ih usporedili i pronašli razlike.
"Pronašli smo neke rezultate koji su bili specifični za pojedine zemlje", rekao je Alexandrov. "Ali zapravo, ono što nas je najviše iznenadilo i oduševilo bio je rezultat vezan uz kolibaktin."
Alexandrovov tim otkrio je da su mutacije DNA povezane s kolibaktinom bile 3,3 puta češće kod karcinoma dijagnosticiranih prije četrdesete godine života, u usporedbi s onima dijagnosticiranim nakon sedamdesete godine života. Procijenili su da se izloženost kolibaktinu vjerojatno dogodila rano u životu sudionika studije - vjerojatno prije njihovog desetog rođendana.
Rezultati ukazuju na to da bi izloženost kolibaktinu u djetinjstvu mogla znatno ubrzati razvoj kolorektalnog raka – umjesto da se bolest pojavi u starijoj dobi, sve češće se dijagnosticira već u tridesetima ili četrdesetima, pojasnio je Alexandrov.
Preostala pitanja o kolibaktinu i riziku od raka
Analiziranje tako velikog broja uzoraka raka, od ljudi iz toliko zemalja, "prilično je izazovan zadatak", pa je "u tom smislu to sjajno osmišljeno", rekao je dr. Shuji Ogino , patolog u bolnici Brigham i Women's Hospital u Bostonu koji nije bio uključen u novo istraživanje, ali je prethodno proučavao E. coli i kolorektalni rak.
Ali, Ogino je napomenuo kako jedno istraživanje ne može odgovoriti na sva pitanja.
Najvažnije je da istraživanje nije moglo konačno potvrditi da je kolibaktin uzrokovao rak kod ljudi; samo je uočena povezanost između mutacija povezanih s toksinom i ranog nastanka bolesti. "Naše istraživanje pruža vrlo snažan dokaz o povezanosti", rekao je Alexandrov, ali dodao je da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se dokazala uzročnost.
Istraživanje također nije moglo utvrditi je li se nešto promijenilo u našoj prehrani, okolišu ili načinu života u posljednjih nekoliko desetljeća što je potaknulo povećanu izloženost kolibaktinu i time porast broja slučajeva raka s ranim početkom. Također nije razmatralo druge čimbenike rizika od raka kod sudionika studije, rekao je dr. Benoît Rousseau, liječnik u Memorial Sloan Kettering Cancer Centeru u New Yorku koji nije bio uključen u novo istraživanje, ali proučava rak gastrointestinalnog trakta.
"Nemamo puno informacija o njihovom indeksu tjelesne mase", rekao je Rousseau. "Jesu li to pretili pacijenti, kava im je rutina vježbanja, kakva im je prehrana?"
Istraživanje pruža "snažne, uvjerljive i pouzdane" podatke o povezanosti između izloženosti kolibaktinu i ranog kolorektalnog raka, rekao je Rousseau za Health, no naglasio je da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdili i proširili ovi nalazi.
Aleksandrov sa svojim timom već planira dodatna istraživanja koja će proučavati na koji način su djeca izložena kolibaktinu, kao i mogu li alati poput probiotika pomoći u zaštiti od toksina, rekao je. Također rade na razvoju testa na osnovi uzorka stolice koji bi mogao otkriti znakove oštećenja povezane s kolibaktinom; ako bi netko bio pozitivan, tada bi mogao biti pod pažljivijim nadzorom u vezi s kolorektalnim rakom.
Iako takav test trenutno nije dostupan, Alexandrov je optimističan i vjeruje da bi mogao biti razvijen u sljedećih nekoliko godina.
Kako smanjiti rizik od raka debelog crijeva
Čak i bez ovakvog testa, postoje neki praktični koraci koje ljudi mogu poduzeti već sada kako bi smanjili rizik od raka debelog crijeva, rekao je Ogino. Njegovo istraživanje sugerira da konzumacija velike količine crvenog i prerađenog mesa, šećera i rafiniranih žitarica može povećati rizik od razvoja kolorektalnog raka povezanog s bakterijama koje proizvode kolibaktin.
Preporučuje se umjereno konzumiranje tih namirnica i, kad god je to moguće, odabrati zdravu hranu poput povrća, graha i cjelovitih žitarica, rekao je Ogino za Health. Važno je slijediti uravnoteženu prehranu od malih nogu, dodao je. "To znači da su roditelji ključni", rekao je Ogino.
Ograničavanje konzumacije alkohola, izbjegavanje duhana, redovita tjelovježba i redovito obavljanje pregleda također su važni načini za smanjenje rizika od kolorektalnog raka, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Rutinski probirni testovi, poput kolonoskopije , preporučuju se odraslim osobama počevši od 45. godine života.
Znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi postoje li specifične stvari koje ljudi trebaju poduzeti kako bi spriječili rani rak debelog crijeva, rekao je Alexandrov. Njegovo istraživanje sugerira kako je važno da znanstvenici ne proučavaju samo navike koje odrasli mogu usvojiti, već i strategije koje mogu smanjiti zdravstvene rizike u najranijim godinama života.
"Ovo istraživanje ima jednu širu implikaciju koja se krije u njemu, a to je utjecaj djetinjstva na kasniji život", rekao je Alexandrov za Health. "Nešto što se može dogoditi u dobi od tri ili četiri godine može utjecati na vas u dobi od 30 ili 40 ili čak 50 godina."
