Tradicionalno pretjerano uživanje u hrani tijekom blagdana nerijetko rezultira bolovima u trbuhu i nepotpunim pražnjenjem crijeva. Kako izbjeći i liječiti ove neugodne posljedice prejedanja savjetuju gastroenterolog prof. dr. sc. Željko Krznarić te nutricionistica Sandra Krstev Barać
Veselje i uživanje u slasnim delicijama tijekom blagdana mogu nam pokvariti crijevne infekcije čiji uzročnici mogu biti virusi i bakterije. Osim prejedanja, veliki oprez treba staviti na pravilan odabir namirnica kako bi se izbjeglo trovanje hranom čiji su simptomi zajednički za većinu uzročnika: povišena temperatura, bol u trbuhu, povraćanje i proljev.
Simptomi trovanja hranom
Gastroenterolog prof. dr. sc. Željko Krznarić pojašnjava kako je najopasnija posljedica toga svakako dehidracija, odnosno gubitak tekućine i elektrolita koji može biti težak, osobito kod male djece i starijih osoba. ''Glavni uzrok stafilokoknog trovanja hranom je nepridržavanje higijenskih mjera prilikom rukovanja s hranom pri čemu stafilokok, s kože ili sluznice osobe koja priprema hranu, dođe u hranu te tamo izlučuje toksin otporan na grijanje i kraću termičku obradu. Gastrointestinalni simptomi se javljaju dva do tri sata nakon konzumacije takve hrane. Tjelesna temperatura kod zaražene osobe obično nije povišena, a bolest traje oko jedan dan te ne ostaju posljedice.''
Liječenje trovanja hranom u većini slučajeva uključuje konzumaciju laganije i jednostavne hrane (dvopek, riža, kuhano povrće), uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni šipkov čaj, nemasna juha). Treba izbjegavati tešku, masnu, slatku i prženu hranu, hranu s puno vlakana, mlijeko i mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih jogurta koji su neophodni za obnavljanje korisne crijevne mikroflore.
Mineralna voda ubrzava prolazak hrane kroz crijeva
Jedan od najčešćih problema s probavom – zatvor često se javlja zbog loših prehrambenih navika i dehidracije, a šljive, smokve, artičoke i jogurti su prirodni laksativi koji pomažu kod tog neugodnog probavnog problema. ''Mnogi krivo tumače pojam zatvora, smatrajući da problem postoji čim stolica nije prisutna svaki dan. Međutim, normalna dinamika pražnjenja crijeva može biti od 2-3 puta dnevno do 2-3 puta tjedno, ovisno od osobe do osobe'', objašnjava nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Zatvor (opstipacija) podrazumijeva odsutnost spontane stolice, dok pojam konstipacija objedinjuje pojavu tvrde, suhe i oskudne stolice, uz rijetko i istodobno otežano i nepotpuno pražnjenje crijeva. ''Prehrana koja obiluje masnom hranom poput sira, jaja, mesa i mesnih prerađevina, polugotovih i gotovih jela smatra se jednim od glavnih uzroka nastanka poremećaja zatvora. Prvi korak u terapiji je obogaćivanje prehrane namirnicama koje posjeduju blagi laksativni učinak, a to su pšenica, grah, artičoke, mekinje, smokve, šljive'', tvrdi nutricionistica.
Alkohol pogoršava simptome
Tekućine poput vode, mineralne vode bogate magnezijem, voćnih i povrtnih sokova te bistre juhe omekšavaju stolicu, olakšavaju je i ubrzavaju njezin prolazak kroz crijeva. Preporučljivo je svakodnevno popiti oko 2 litre tekućine. Pri tome treba izbjegavati napitke koji sadrže kofein poput kave, gaziranih sokova te alkohol jer oni uzrokuju dehidraciju.
''Iako nije posve jasno zašto, nedostatak tjelesne aktivnosti dovodi do zatvora. Najbolji primjer su bolesnici koji moraju mirovati u krevetu i zbog manjka kretanja, posljedično razvijaju opstipaciju. Jedan od važnijih koraka u borbi protiv zatvora svakodnevna je umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem pola sata. Vrlo je bitno ne ignorirati potrebu za defekacijom kada se ona pojavi'', pojašnjava nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Spriječite i liječite gastrointestinalne infekcije
Profesor dr. sc. Željko Krznarić donosi još nekoliko savjeta o tome kako spriječiti i liječiti gastrointestinalne infekcije:
- Izbjegavajte 'rizičnu' hranu - Određena hrana predstavlja osobito plodno tlo za širenje crijevnih infekcija. To su svježi sirevi, mlijeko, kremasti kolači, šlag, hrana koja sadrži jaja koja nisu u potpunosti termički obrađena, meso (perad, mljeveno meso, salame..), svi proizvodi od nepasteriziranog mlijeka, nedovoljno oprano voće i povrće.
- Temeljito perite ruke - Perite ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja s hranom. Perite i radne površine i pribor, osobito nakon rukovanja sa sirovim namirnicama. Voće i povrće temeljito perite u čistoj tekućoj vodi.
- Adekvatno čuvajte namirnice - Svježe namirnice čuvajte na određenoj temperaturi u hladnjaku, odvojene od već pripremljene hrane. Kad hranu slažete u hladnjak, nemojte ga pretrpati, a sirove namirnice odvojite od kuhanih. Ne kupujte namirnice oštećene ambalaže i uvijek provjerite rok trajanja na proizvodu.
- Termički obradite namirnice - Kada termički obrađujete hranu, kuhajte ju ili pecite dovoljno dugo. Ukoliko pripremate meso, često ga okrećite kako bi se što bolje i temeljitije ispeklo. Ribu pripremajte svježu; izbjegavajte sirovu ili nedovoljno pečenu ribu i morske plodove. Hranu pripremajte neposredno prije konzumacije i izbjegavajte podgrijavanje. Ako hranu ne konzumirate odmah nakon pripreme, treba je brzo ohladiti i spremiti u hladnjak ili zamrznuti.
Tekst je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
