Urati ili mokraćna kiselina nastaju kao nusprodukt razgradnje purina, a povišene vrijednosti urata u krvi mogu ukazivati na stanja kao što su giht i bubrežni kamenci. Koje su referentne vrijednosti urata u krvi, simptomi povišenih i sniženih urata u krvi te kako razine urata dovesti u ravnotežu, pročitajte u nastavku.
Kada govorimo o uratima u krvi zapravo govorimo o mokraćnoj kiselini koja nastaje kao nusprodukt razgradnje purina koji se prirodno nalazi u našem tijelu, ali i u namirnicama koje jedemo. Mokraćna kiselina se uglavnom razgrađuje u jetri, a nakon formiranja se otapa u krvi te prenosi do bubrega gdje se filtrira i izlučuje putem mokraće. Zdravo tijelo održava ravnotežu između proizvodnje i izlučivanja mokraćne kiseline kako bi se održale odgovarajuće razine u krvi, no problem može nastati ako previše urata zaostaje u krvi, navodi Cleveland Clinic.
Zašto se kontrolira razina urata u krvi?
Testiranje razine mokraćne kiseline ili urata u krvi koristi se za dijagnosticiranje i praćenje osoba s gihtom, praćenje osoba koje primaju kemoterapiju ili radioterapiju, provjeru funkcije bubrega nakon ozljede, pronalaženje uzroka bubrežnih kamenaca te dijagnosticiranje bubrežnih poremećaja, navodi Healthline. Osim što se količina urata može pratiti u krvi, moguće je testiranje urina tijekom 24-satnog razdoblja. Ponekad će vam liječnik preporučiti oba testa kako bi potvrdio dijagnozu.
Referentne vrijednosti urata u krvi
Razina urata u krvi mjeri se u mikromolima po litri krvi, odnosno iznosi se kao koncentracija mokraćne kiseline u krvi. Za žene su referentne vrijednosti mokraćne kiseline u krvi nešto niže nego kod muškaraca, a Dom zdravlja Samobor navodi sljedeće vrijednosti:
- Žene: od 134 do 337 μmol/L
- Muškarci: od 182 do 403 μmol/L
Simptomi povišenih urata u krvi
Sve vrijednosti više od navedenih označavaju da je količina zaostalih urata ili mokraćne kiseline u krvi prevelika te da se ili stvara u prevelikim koncentracijama ili ju ne izlučujemo dovoljno. To stanje povišenih urata u krvi naziva se i hiperuricemija. Kako navodi Healthline, samo će trećina osoba s povišenim uratima u krvi osjetiti simptome, a oni uključuju:
- jake bolove u zglobovima
- ukočenost zglobova
- poteškoće u kretanju zahvaćenih zglobova
- crvenilo i otok zglobova
- izobličenje zglobova
- čvrste grudice pod površinom kože
- bolove u donjem dijelu leđa, boku, abdomenu ili preponama
- mučninu
- pojačan nagon za mokrenjem
- bol pri mokrenju
- otežano mokrenje
- krv u mokraći
- mokraća izrazito neugodnog mirisa.
Povišeni urati u krvi najčešće ukazuju na giht
Giht, koji se ponekad naziva i gihtični artritis, javlja se kod oko 20 posto ljudi s povišenim uratima u krvi. Može se pojaviti kao izolirani napadaj, dok neki ljudi pate od kroničnog gihta koji uključuje brojne napade koji se javljaju u kratkim vremenskim razdobljima. Giht može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu, ali upale se često prvo pojave na nožnom palcu. Stopala, gležnjevi, koljena i laktovi također su česta mjesta gdje se javljaju simptomi. Napadaji gihta obično se javljaju iznenada, često noću te postižu vrhunac intenziteta za oko 12 do 14 sati.
Drugo stanje na koje povišeni urati mogu ukazivati su bubrežni kamenci. Kristali mokraćne kiseline mogu uzrokovati nakupljanje kamenaca u bubrezima. Često su kamenci mali i izlučuju se putem urina, no ponekad mogu postati preveliki za izlučivanje mokraćom i blokirati dijelove mokraćnog trakta. Ovo nakupljanje urina idealna je podloga za razmnožavanje bakterija te kao rezultat toga, infekcije mokraćnog sustava često prate bubrežne kamence.
Povišenje urata u krvi može se očekivati i tijekom kemoterapije ili radioterapije budući da je to proces kojim se ubija više stanica u tijelu. Odumrle stanice se razgrađuju do nusprodukata među kojima je mokraćna kiselina. Zato liječnici pacijentima koji primaju ovakve oblike lijekova protiv karcinoma redovito provjeravaju razinu mokraćne kiseline kako ne bi postala prevelika, navodi WebMD.
Giht uzrokuje bolove u zglobovima
Hrana koju trebaju izbjegavati osobe s povišenim uratima
Iako se purini prirodno nalaze u našem tijelu, određena hrana može uzrokovati porast mokraćne kiseline ili urata u krvi. Mayo Clinic savjetuje da pripazite na unos sljedećih namirnica:
- Životinjski organi i žlijezde - Izbjegavajte meso kao što su jetra i bubrezi koji imaju visoke razine purina i doprinose visokim razinama mokraćne kiseline u krvi.
- Crveno meso - Ograničite veličinu porcija govedine, janjetine i svinjetine.
- Morski plodovi i riba - Neke vrste morskih plodova i ribe, kao što su inćuni, školjke, sardine i tuna, imaju više purina nego druge vrste. Ipak, sveukupne zdravstvene dobrobiti jedenja ribe mogu nadmašiti rizike za osobe s gihtom, važno je samo da su porcije umjerene.
- Alkohol - Pivo i destilirana pića povezani su s povećanim rizikom od gihta i ponovljenih napadaja. Umjerena konzumacija vina ne povećava rizik od napadaja gihta, no svakako izbjegavajte alkohol tijekom napadaja gihta, a ograničite alkohol, osobito pivo, između napadaja.
- Slatka hrana i pića - Ograničite ili izbjegavajte hranu zaslađenu velikom količinom šećera kao što su zaslađene žitarice, pekarski proizvodi i slatkiši. Ograničite konzumaciju prirodno slatkih voćnih sokova.
Simptomi snižene razine urata u krvi
Medical News Today navodi kako je stanje u kojem se u krvi nalazi smanjena razina mokraćne kiseline ili urata znatno rjeđe od povišene razine urata u krvi, što ne znači da se ne može dogoditi. Simptomi koje možete doživjeti zbog niskih razina mokraćne kiseline u krvi mogu varirati ovisno o uzroku stanja. Često niske razine mokraćne kiseline ne uzrokuju primjetne simptome, no ako imate niske razine urata u krvi zbog Fanconijevog sindroma, možete osjetiti bolove u kostima ili se osjećati neuobičajeno slabi. Također možete izlučivati iznimno velike količine urina što može povećati rizik od dehidracije. Osobe koje imaju nisku razinu mokraćne kiseline zbog Wilsonove bolesti mogu razviti bolove u tijelu, smanjeni apetit, depresiju, umor, oticanje udova, drhtanje ili poteškoće pri hodanju, gutanju ili govoru, navodi Live Strong.
Kako regulirati razinu urata u krvi
Prva i osnovna mjera kada su u pitanju urati u krvi je pravilna prehrana. Umjesto namirnica poput crvenog mesa, mahunarki, školjki i alkohola, trebali biste se fokusirati na unos hrane s niskim udjelom purina, poput povrća, voća, cjelovitih žitarica i nemasnih mliječnih proizvoda. Pored prehrane, važna je i adekvatna hidracija, savjetuje Healthline. Povećani unos tekućine pomaže u razrjeđivanju urata i potiče njihovo izlučivanje putem urina. Preporučuje se ispijanje najmanje osam čaša vode dnevno, a osim vode pomažu i neki biljni čajevi, poput zelenog čaja.
Tjelesna aktivnost također igra važnu ulogu u regulaciji urata. Vježbanje pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i potiče cirkulaciju krvi što može olakšati izlučivanje urata iz organizma. Preporučuje se umjerena do intenzivna aerobna aktivnost, poput hodanja, trčanja ili plivanja, najmanje 30 minuta dnevno, pet puta tjedno.
U nekim slučajevima, kada se prehrana i promjene načina života ne pokažu dovoljno učinkovitima, liječnik može preporučiti farmakološku terapiju. Postoje lijekovi koji smanjuju proizvodnju urata u tijelu ili povećavaju njihovo izlučivanje putem bubrega. Međutim, samo stručnjak može propisati odgovarajuću terapiju ovisno o individualnim potrebama pacijenta.
