Žene kojima je dijagnosticirana bilo koja vrsta benigne bolesti dojke, uključujući fibroadenome i ciste, imale su gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će razviti rak dojke u sljedećih 20 godina.
Studija objavljena 2022. godine otkrila je da žene s dijagnozom benigne bolesti dojke imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti rak dojke u sljedećih 20 godina od onih bez nekancerogenih kvržica. Ovo je otkriće navelo istraživače da predlože personaliziranije preporuke za probir raka dojke.
"Ovo je važno", rekla je glavna autorica studije dr. sc. Marta Román u priopćenju. "To sugerira da je benigna bolest dojke ključni pokazatelj da žena ima veći rizik od raka dojke, a ne jednostavno nešto što bi se moglo razviti u rak. Zapravo, često nalazimo benignu bolest u jednoj dojci, a zatim se rak razvije u drugoj dojci."
Istraživači tvrde da je ukupni rizik još uvijek mali unatoč povećanom riziku od raka dojke s benignom bolešću dojke. "Gotovo dvostruki rizik može zvučati zastrašujuće, ali nije", rekla je Román za Health.
"Mamogrami prilično često otkrivaju znakove bolesti dojke koji nisu rak, poput cista i fibroadenoma, i važno je zapamtiti da većina žena s ovim stanjima neće razviti rak dojke", rekao je dr. David Cameron, predsjednik Europskog vijeća za rak dojke.
Benigna bolest dojke kao čimbenik rizika
Benigna bolest dojke skupina je stanja obilježenih benignim (dobroćudnim) promjenama u tkivu dojke. Dug je popis specifičnih stanja koja čine benignu bolest dojke, a uključuje nekancerogene kvržice poput fibroadenoma (nisu ispunjeni tekućinom i cista (ispunjene tekućinom). Većina ovih stanja ne povećava rizik od raka, ali su neki, poput atipične hiperplazije, povezani s većim rizikom od raka dojke. Atipična hiperplazija je prekomjerni rast stanica koje oblažu režnjiće i kanale unutar dojke.
Ta benigna stanja nisu najveći čimbenici rizika za rak dojke. Oni su "motivacija za sve da učine što mogu kako bi smanjili rizik od raka dojke", rekao je za Health dr. Larry Norton, medicinski direktor Evelyn H. Lauder Breast Center u Memorial Sloan Kettering Cancer Center.
Veza između benigne bolesti dojke i povećanog rizika od raka nije nova. Studija iz 2022. nastojala je otkriti dugoročne rizike dijagnoze raka dojke nakon otkrivanja benigne bolesti dojke. Autori studije analizirali su vjerojatne razlike u učestalosti pregleda među ženama s benignom bolešću dojke.
Istraživači su analizirali podatke više od 778 000 Španjolki u dobi od 50 do 69 godina koje su bile podvrgnute mamografskom pregledu barem jednom tijekom 20-godišnjeg razdoblja između 1996. i 2015. One koje su imale benignu bolest dojke imale su gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će razviti rak dojke u usporedbi s onima koje nisu. Ovaj povećani rizik trajao je najmanje 20 godina.
Žene s proliferativnom benignom bolešću dojke također su imale veći rizik od onih koje je nisu imale. Ovo stanje uzrokuje povećanje rasta određenih stanica dojke.
Važnost personaliziranog probira raka dojke
Utvrđeno je da rizik od raka dojke postoji više od 20 godina nakon dijagnoze benigne bolesti dojke. Istraživači su primijetili da pomoću benignih lezija mogu identificirati one žene koje imaju dugoročno povećan rizik. Ovo otkriće nameće pitanje mogu li osobe s benignom bolešću dojke imati koristi od pažljivog nadzora i personaliziranih pregleda.
Studija naglašava hitnu potrebu za najsuvremenijim alatima za dijagnostiku i prevenciju raka. "Jedan od uzbudljivijih pristupa raku dojke jest probir prilagođen riziku", rekao je dr. Norton. "To nije samo mamogram koji odgovara svima za sve. Neke žene trebaju više od samog mamograma."
Žene s gustim grudima, na primjer, imaju veću vjerojatnost da se im rak dojke ne otkrije na mamografiji. Guste grudi imaju relativno veliku količinu žljezdanog i fibroznog tkiva i manje masnog tkiva dojke, što može otežati tumačenje mamografije.
"Žene s gustim grudima trebali bi otići na mamografiju i ultrazvuk te se posavjetovati s radiologom koji se specijalizirao za rak dojke", rekao je dr. Norton. "Nekim će ženama možda trebati magnetska rezonanca (MRI) ili nova tehnika koja se zove kontrastna mamografija."
Rizik od raka kod žene često je određen višestrukim čimbenicima. Bolje razumijevanje rizika koji jedan od ovih čimbenika nosi mogao bi pomoći liječnicima u osmišljavanju personaliziranog probira raka.
"Nekome s niskim rizikom - ili nedostatkom benigne bolesti dojke, masnog tkiva dojke i bez obiteljske povijesti raka dojke - može se ponuditi probir standardnom mamografijom svake tri ili četiri godine umjesto dvije godine", rekla je Román. "Nekome s visokim rizikom - ili visokom gustoćom grudi, prvim stupnjem obiteljske povijesti raka dojke ili benigne bolesti dojke - može se ponuditi novi test probira s mamografijom ili čak MRI, svake godine."
Poznavanje i smanjenje rizika
Rak dojke je višefaktorska bolest, što znači da i genetski čimbenici i način života utječu na rizik. Posjedovanje jednog ili više čimbenika rizika ne znači uvijek da će osoba razviti bolest.
Dva glavna faktora rizika povezana s rakom dojke su ženski spol i starenje, dvije stvari koje se ne mogu promijeniti. Drugi neizbježni čimbenici rizika uključuju:
- Osobna ili obiteljska povijest raka dojke
- Genetske mutacije (uključujući gene BRCA 1 i BRCA 2)
- Reproduktivna povijest
Rizični čimbenici načina života mogu se promijeniti. Iznimno je važno obratiti pozornost na čimbenike koji se mogu kontrolirati. Ti čimbenici rizika uključuju nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, uzimanje hormona tijekom duljeg razdoblja i konzumiranje alkohola.
#Pinkypromiss je nagrađivana javno-zdravstvena kampanja koju je pokrenuo portal missZDRAVA uz podršku 24sata, miss7 i missMAMA portala, a ove godine i partnera projekta Avon. Cilj ove edukativne kampanje je podizanje svijesti o nužnosti redovitog samopregleda dojki – jednostavne i brze metode koja može spasiti život te omogućava rano otkrivanje raka dojke.
