Guste grudi - zašto je važno procijeniti gustoću dojki i kako one utječu na rak dojke

Kako izgleda gusto tkivo dojke?

Gusto tkivo dojke odnosi se na izgled tkiva dojke na mamografu i to je normalan i uobičajen nalaz. Tkivo dojke se sastoji od mliječnih žlijezda, mliječnih kanala, potpornog tkiva (gusto tkivo dojke) i masnog tkiva. Kada se gleda na mamografu, žene s gustim grudima imaju više gustog nego masnog tkiva koje na mamografu izgleda tamno i prozirno. Gusto tkivo dojke pojavljuje se kao bijela gusta površina na mamografu, zbog čega je teško vidjeti bilo kakve promjene. Gustoća tkiva ovisi o broju stanica, a veći broj stanica znači veću gustoću. Žljezdano tkivo dojke, koje proizvodi mlijeko, sadrži veću koncentraciju stanica pa mlađe žene imaju gušće grudi. Budući da gusto tkivo dojke otežava očitavanje mamografskih nalaza, jer je teže uočiti sve kvržice i područja abnormalnog tkiva, mlađim ženama se umjesto mamografije preporučuje ultrazvučni pregled grudi. Starenjem se žljezdano tkivo smanjuje, odnosno zamijenjeno je masnim tkivom i tako preglednije za mamografski pregled.

Kako liječnici utvrđuju imaš li guste dojke?

Radiolog koji analizira mamograf određuje omjer masnog i gustog tkiva i dodjeljuje stupanj gustoće dojke. Za opisivanje stupnjeva gustoće koristi se sustav Breast Imaging Reporting and Data System (BI-RADS). Klinika Mayo pojašnjava da se stupnjevi gustoće u mamografskom izvješću gustoće svrstavaju u 4 kategorije koje se označavaju s ACR A, B, C i D:

ACR A - označava da je dojka gotovo potpuno građena od masnog tkiva (do 25% gustoće). U prosjeku jedna od 10 žena ima takve dojke.

ACR B - označava da postoje guste zone (do 50% gustoće), ali veći dio dojke nije gust. U prosjeku 4 od 10 žena imaju takav nalaz.

ACR C - označava da postoje zone gustoće od 51 do 75%. U prosjeku 4 od 10 žena imaju takav nalaz.

ACR D (izrazito guste) - označava da je gotovo sve tkivo dojki gusto (> 75%). U prosjeku jedna od 10 žena ima takve dojke. U ovako strukturiranim dojkama mamografski pregled potrebno je nadopuniti ultrazvukom.

Foto: shutterstock

Smatra se da guste dojke ima žena čije su dojke ocijenjene kao mješovito guste ili izrazito guste (ACR C i D). Oko 50% žena koje obave mamografiju imaju guste dojke.

Što može uzrokovati gusto tkivo dojke?

Nije jasno zašto neke žene imaju puno gustog tkiva, a druge ne, i na to se ne može utjecati. Veća je vjerojatnost da ćeš imati guste grudi ako:

• Mlađa si. Tkivo dojke ima tendenciju postati manje gusto kako stariš, iako neke žene mogu imati gusto tkivo dojke u bilo kojoj dobi.
• Imaš niži indeks tjelesne mase. Žene s manje tjelesne masti češće imaju gušće tkivo dojke u usporedbi sa ženama koje su pretile.
• Uzimaš hormonsku terapiju u menopauzi. Žene koje uzimaju kombiniranu hormonsku terapiju za ublažavanje simptoma menopauze češće guste grudi.

Zašto je gustoća dojki važna?

Guste grudi mogu utjecati na:

• Povećavaju mogućnost da mamograf ne otkrije rak dojke, budući da gusto tkivo dojke može prikriti potencijalne promjene.
• Povećavaju rizik od raka dojke, iako liječnici nisu sigurni zašto.

Koje se pretrage preporučuju za otkrivanje raka dojke?

Većina medicinskih organizacija preporučuje ženama s prosječnim rizikom od raka dojke da započinju redovite mamografske preglede počevši od 40. godine i ponavljaju ih svake godine. Smatra se da žene s gustim grudima, ali bez drugih čimbenika rizika za rak dojke, imaju veći rizik od raka dojke od prosjeka. Gusto tkivo dojke otežava tumačenje mamografije, budući da se i rak i gusto tkivo dojke na mamografu pojavljuju kao bijela površina. Vrlo guste grudi mogu povećati rizik da se rak ne otkrije na mamografu.

Foto: shutterstock

Unatoč zabrinutosti oko otkrivanja raka u gustim dojkama, mamografija je i dalje učinkovita pretraga. Najčešći tip mamografije, digitalni mamograf, umjesto filma sprema slike dojki kao digitalne datoteke i omogućuje detaljniju analizu. Ovo je učinkovitija metoda u pronalaženju raka u gustom tkivu dojke od starije tehnologije filmske mamografije.

Jesu li druge pretrage učinkovitije?

Postoje neki dokazi da dodatne pretrage mogu povećati vjerojatnost otkrivanja raka u gustom tkivu dojke. Međutim oni nose dodatne rizike, a nije dokazano da dodatna metoda testiranja smanjuje rizik od smrtnosti od raka dojke. S liječnikom možeš razgovarati o potrebi dodatnih pretraga na temelju drugih čimbenika rizika.

Dodatne pretrage za otkrivanje raka dojke mogu uključivati:

3-D mamografija (tomosinteza dojke). Tomosinteza koristi ionizirajuće X-zrake za prikupljanje višebrojnih slika dojke iz različitih smjerova, a slike spaja računalo u 3D prikaz dojke.

ZA

Procjenjuje se da će se otkriti oko 1-2 dodatnog karcinoma na 1000 žena.
Može se obaviti istovremeno kad i standardna mamografija.
Smanjuje potrebu za dodatnim metodama u procjeni zona koje nisu karcinom.
Pomaže u procjeni gustoće tkiva dojke.

PROTIV

Izlaže dodatnom zračenju, iako su razine još uvijek vrlo niske.
Ovaj pregled nije moguće svugdje obaviti.

MRI dojke. Magnetska rezonancija dojki ne koristi ionizirajuće zračenje. Savjetuje se ženama s visokim rizikom za razvoj karcinoma dojke, kao što su žene s genetskim mutacijama koje povećavaju rizik od razvoja karcinoma dojke ili žene koje su u djetinjstvu zračene u području grudne stijenke.

ZA

Procjenjuje se da će se otkriti oko 14-18 dodatnih karcinoma na 1000 žena.
Nema dodatnog izlaganja zračenju.

PROTIV

Osjetljiva metoda, no za ovu je pretragu potrebna ciljana indikacija.
Zahtijeva primjenu kontrasta.
Skupa i nedostupna metoda.

Ultrazvuk dojke. Ultrazvuk koristi mehaničke valove za analizu tkiva. Dijagnostički ultrazvuk često se primjenjuje za procjenu sumnjivih zona otkrivenih na mamografiji. Uz mamografiju, kod dojki s povećanom gustoćom pregled se preporučuje nadopuniti ultrazvukom, a to je i uobičajen pregled dojki kod trudnica i žena do 40 godina.

Foto: shutterstock

ZA

Procjenjuje se da će se otkriti dodatna 3-4 karcinoma na 1000 žena.
Nema dodatnog izlaganja zračenju.
Široko dostupan.

PROTIV

Pronalazi sumnjive zone koje nisu karcinom, što traži dodatno snimanje ili biopsiju.
Kvaliteta pregleda ovisi o iskustvu osobe koja ga izvodi

Molekularno snimanje dojke (MBI). Molekularno oslikavanje dojki koristi posebnu gama-kameru koja bilježi aktivnost radionuklida koji se primjenjuju u venu na ruci. Normalno tkivo i tkivo karcinoma različito nakupljaju radionuklid, što se može vidjeti na slikama na gama-kameri.

ZA

Procjenjuje se da će se otkriti oko 7 dodatnih karcinoma na 1000 žena.
Manje je vjerojatno da će pronaći područja zabrinutosti koja nisu rak.

PROTIV

Uključuje ubrizgavanje radionuklida, što izlaže vrlo niskoj razini zračenja.
Dostupno u samo nekim medicinskim centrima.

Svaka metoda ima prednosti i nedostatke, ali iako je dokazano da svaka pretraga otkriva više karcinoma dojke nego mamograf, nije dokazano da bilo koji od ovih novijih slikovnih testova smanjuje rizik od smrtnosti od raka dojke, za razliku od standardnog filmskog mamografa.

Neke stvari treba otkriti na vrijeme - rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.