Onečišćenje zraka, buka iz okoliša i izloženost toksičnim kemikalijama povezani su s većim rizikom od problema mentalnog zdravlja, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA).
Izloženost onečišćenju — posebno zraku, buci i toksičnim tvarima — sve se jasnije prepoznaje kao značajan čimbenik u razvoju mentalnih poremećaja, navodi EEA.
Agencija poziva na "hitne i drastične mjere" protiv onečišćenja te ističe da bi čak i skromno smanjenje moglo donijeti vidljiva poboljšanja mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje oblikuje kombinacija unutarnjih čimbenika poput genetike, socijalnih i ekonomskih uvjeta te psiholoških i životnih navika.
Onečišćenje se sve češće smatra okidačem koji može pogoršati postojeće simptome mentalnih bolesti ili — ako je izloženost dugotrajna — pridonijeti razvoju novih mentalnih poremećaja.
Onečišćenje zraka
Izloženost zagađenom zraku u razdoblju trudnoće, djetinjstva i rane adolescencije povezuje se sa strukturnim i funkcionalnim promjenama u mozgu.
EEA ističe da svi sustavni ili narativni pregledi koji su se bavili utjecajem onečišćenja zraka na depresiju pokazuju značajnu povezanost između dugotrajne izloženosti lošoj kvaliteti zraka i depresivnih simptoma, piše Euro News.
Dokazi su posebno jaki za fine čestice (PM2.5) i dušikov dioksid (NO2).
Nedavna istraživanja također povezuju razdoblja povećanog onečišćenja s višim stopama depresije. Kratkoročna razdoblja izrazito loše kvalitete zraka dodatno se povezuju s pogoršanjem simptoma shizofrenije.
Buka iz okoliša
Većina istraživanja usmjerena je na buku iz prometa — cestovni promet, željeznicu i zrakoplove.
Kronična izloženost toj buci aktivira tjelesni stresni odgovor te povećava upalu i oksidativni stres, što može pogoršati mentalno zdravlje.
Cestovni promet najčešće se proučava kao izvor buke u kontekstu mentalnih poremećaja. Istraživanja upućuju na to da se za svakih dodatnih 10 dB buke bilježi mali, ali mjerljiv porast rizika od depresije i anksioznosti.
Buka zrakoplova pokazuje najsnažniju povezanost s mentalnim poremećajima, osobito depresijom. Jedno je istraživanje pokazalo da se rizik od depresije povećava za čak 12 posto na svakih dodatnih 10 dB te buke.
EEA također ističe da buka zrakoplova izaziva veće uznemirenje nego druge vrste prometne buke iste jačine, a upravo to pojačano uznemirenje može pridonijeti razvoju depresije i anksioznosti.
"Ljudi koji prijavljuju ekstremnu uznemirenost bukom imaju gotovo dvostruko veću prevalenciju ovih stanja, pri čemu je buka zrakoplova najizraženiji izvor, a društvena ranjivost dodatno pojačava te učinke“, navodi se u publikaciji EEA-e. Uz to, osjetljivost na buku pokazuje jaču povezanost sa simptomima mentalnog zdravlja nego sama razina buke.
Ranija istraživanja EEA-e također su pokazala da je izloženost buci iz okoliša, osobito u domu, povezana s višim stopama poremećaja ponašanja kod djece.
Izloženost kemikalijama
Čak i male količine određenih kemikalija mogu imati štetne posljedice za zdravlje, uključujući mentalno zdravlje.
EEA je analizirala znanstvene radove koji povezuju izloženost kemikalijama poput olova i endokrinih disruptora s posljedicama za mentalno zdravlje, fokusirajući se pritom na metale, pasivno pušenje, endokrine disruptore i pesticide.
Dokazi su najdosljedniji za teške metale, osobito olovo, te za pasivno pušenje. Oba su čimbenika povezana s depresijom i shizofrenijom, osobito kada je izloženost nastupila u prenatalnom razdoblju ili u djetinjstvu.
Istraživanja također dosljedno povezuju izloženost pesticidima s depresijom, shizofrenijom i anksioznošću.
Endokrini disruptori narušavaju rad hormona i endokrinog sustava u tijelu. Najčešći među njima su bisfenol A te per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS). Prenatalna izloženost bisfenolu A povezuje se s depresijom i anksioznošću u djetinjstvu.
Teret mentalnih poremećaja u Europi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaka šesta osoba u Europi živi s nekim mentalnim zdravstvenim problemom, a čak trećina njih ne dobiva odgovarajuće liječenje.
U Europskoj uniji je 2023. godine izgubljeno više od 11 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu zbog poremećaja mentalnog zdravlja. Predviđa se da će se te brojke povećati u nadolazećim godinama, posebno među mladima i ranjivim skupinama.
