Pjevač poznat po hitu iz 1980-ih "Take On Me" izjavio je da je prošao kroz nekoliko operacija na mozgu te da trenutno uspješno kontrolira simptome bolesti.
Morten Harket je glavni vokal norveškog benda još od njegova osnutka 1982. godine. U priopćenju objavljenom na internetskoj stranici benda, a koje je potvrdila i diskografska kuća Sony Music, Harket je otkrio je da mu je dijagnosticirana Parkinsonova bolest i naveo da je prošao kroz nekoliko operacija mozga te da uspijeva držati simptome bolesti pod kontrolom.
Harket (65) rekao je kako je imao problema s glasom zbog stanja koje progresivno oštećuje mozak. Izjavio je: "Problemi s mojim glasom jedan su od mnogih razloga za neizvjesnost oko moje kreativne budućnosti." Dodao je da se trenutno ne može izraziti svojim glasom: "Nemam volje pjevati, a za mene je to znak."
Magne Furuholmen, Harketov kolega iz benda, poručio je kako će sve buduće aktivnosti benda biti prilagođene Mortenovu zdravstvenom stanju, piše The Guardian.
Harket je objavio vijest na internetskoj stranici benda u intervjuu s Janom Omdahlom, autorom biografije A-ha. Vezano uz dijagnozu je dodao: “Nemam problema s prihvaćanjem dijagnoze.” S vremenom je, kako kaže, usvojio stav svog 94-godišnjeg oca o postupnom slabljenju tijela: “Koristim ono što još funkcionira.”
Trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest. Godine 2024. Harket je podvrgnut neurokirurškom zahvatu u klinici Mayo u SAD-u kako bi mu se u lijevu stranu mozga ugradile elektrode, a u prosincu je uslijedio sličan postupak na desnoj strani. Elektrode su povezane s malim uređajem sličnim srčanom elektrostimulatoru (pacemakeru), koji je smješten ispod kože u gornjem dijelu prsnog koša i šalje električne impulse u mozak. Ti su zahvati značajno ublažili njegove simptome.
Harket je rekao: “Dajem sve od sebe da spriječim potpuno slabljenje svog organizma. To je zahtjevno balansiranje između uzimanja lijekova i nošenja s njihovim nuspojavama. Toliko je toga potrebno uzeti u obzir kada oponašate majstorski način na koji tijelo rješava svaki složeni pokret, ili društvena pitanja i pozive, ili svakodnevni život općenito.”
Harket je rekao kako ne očekuje da će ponovno steći “potpunu tehničku kontrolu” nad svojim glasom, ali je otkrio da radi na pjesmama u koje snažno vjeruje. “Nisam siguran hoću li ih uspjeti dovršiti i objaviti,” rekao je. “Vrijeme će pokazati hoće li te pjesme ugledati svjetlo dana. Sviđa mi se ideja da se, kao osoba s Parkinsonom i kao umjetnik, upustim u nešto potpuno drugačije, izvan svih okvira. Sve ovisi o meni, samo prvo moram ovo riješiti."
Harket je poručio svojim obožavateljima da se ne brinu zbog njega, već da se okrenu sebi i onome što im je zaista važno. Naglasio je koliko je važno svakodnevno preispitivati tko želimo biti, brinuti se o prirodi koja je temelj našeg postojanja, i iskoristiti svoju energiju za rješavanje stvarnih problema. Dodao je i da je on dobro i da ima svu potrebnu brigu.
Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 15 000 oboljelih, a stručnjaci poručuju kako je od iznimne važnosti što ranije prepoznati prve znakove bolesti.
Simptomi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest uglavnom utječe na motorički sustav, a najčešće prepoznati simptom je tremor koji se obično javlja u mirovanju ili za vrijeme neaktivnosti.
Ostali motorički simptomi uključuju usporenost pokreta, ukočenost mišića i nestabilnost, što može povećati rizik od padova. Bolest može dovesti i do pojave psiholoških poteškoća poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i kognitivnih oštećenja, te ima značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Obitelj i prijatelji imaju ključnu ulogu u podršci oboljelima.
Što može potaknuti razvoj Parkinsonove bolesti?
Iako nije jasno što točno potiče bolest i zašto se događa, znanstvenici su identificirali neke promjene u mozgu koje se javljaju zbog bolesti.
Niska razina dopamina
Simptomi Parkinsonove bolesti uglavnom su rezultat niske ili padajuće razine dopamina (neurotransmitera), a do toga dolazi kada stanice koje proizvode dopamin odumiru u mozgu.
Dopamin šalje signale u dio mozga koji kontrolira kretanje i koordinaciju, stoga niske razine dopamina mogu otežati kontrolu nad kretanjem.
Kako razina dopamina nastavlja padati, simptomi postupno postaju sve teži, piše Medical News Today.
Niska razina norepinefrina
Parkinsonova bolest također može uključivati oštećenje živčanih završetaka koji proizvode još jedan neurotransmiter, norepinefrin (noradrenalina), koji pridonosi cirkulaciji krvi i drugim automatskim tjelesnim funkcijama.
Niske razine norepinefrina u Parkinsonovoj bolesti mogu povećati rizik od motoričkih i nemotoričkih simptoma, kao što su:
- krutost udova
- posturalna nestabilnost
- tremor
- anksioznost
- poteškoće s fokusiranjem
- demencija
- depresija.
To može objasniti zašto ljudi s Parkinsonovom bolešću često imaju ortostatsku hipotenziju što uzrokuje promjenu krvnog tlaka kada osoba ustane i dovodi do ošamućenosti i opasnosti od pada.
Lewyjeva tjelešca
Nakupine proteina alfa-sinuklein ili Lewyjeva tjelešca u mozgu mogu se pojaviti kod osoba s Parkinsonovom bolešću.
Nakupljanje Lewyjevih tjelešaca može uzrokovati gubitak živčanih stanica, što dovodi do promjena u kretanju, razmišljanju, ponašanju i raspoloženju, a može dovesti i do demencije.
Demencija Lewyjevih tjelešaca nije isto što i Parkinsonova bolest, ali ljudi mogu imati oboje jer su simptomi slični.
Genetski faktori
Stručnjaci su identificirali promjene u nekoliko gena za koje se čini da imaju veze s Parkinsonovom bolešću, ali ne smatraju da je ona nasljedna.
Genetski čimbenici uzrokuju samo 10 % slučajeva, uglavnom među ljudima s ranim početkom bolesti.
Autoimuni čimbenici
U studiji iz 2017., znanstvenici su otkrili moguću genetsku vezu između Parkinsonove bolesti i autoimunih stanja, kao što je reumatoidni artritis.
Godine 2018. istraživači su otkrili da ljudi s autoimunim reumatskim bolestima imaju 1,37 veću vjerojatnost da imaju i Parkinsonovu bolest.
