Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježen je u petak na zagrebačkom Cvjetnom trgu s ciljem podizanja svijesti o toj bolesti i najbrže rastućem neurološkom poremećaju koji pogađa više od 17.500 hrvatskih građana.
Parkinsonova bolest uzrokuje progresivnu degeneraciju mozga, utječe na pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju. S obzirom na porast broja oboljelih, ključno je u tretiranju bolesti osigurati pravovremenu dijagnozu, inicirati otvorenu komunikaciju s medicinskim stručnjacima te imati podršku obitelji, prijatelja i zdravstvenih njegovatelja.
Udruga Parkinson i mi, uz suorganizaciju Grada Zagreba te pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva, po petnaesti je put organizirala obilježavanje Svjetskog dana Parkinsonove bolesti u središtu Zagreba od 11 do 13 sati gdje su predstavnici udruge dijelili građanima informativne i promotivne materijale te crvene tulipane, simbol borbe protiv ove bolesti.
Tom je prigodom istaknuto da je Parkinsonova bolest najbrže rastući neurološki poremećaj na svijetu, od kojeg trenutno boluje više od 10 milijuna osoba.
Prema istraživanjima, broj oboljelih od Parkinsonove bolesti udvostručio se u posljednjih 25 godina, a očekuje se da će do 2040. godine broj oboljelih premašiti 20 milijuna.
U suradnji sa zagrebačkom Likovnom akademijom održana je art radionica i likovni kutak, dok su psiholozi pružali podršku oboljelima kroz mentalni kutak.
Fizioterapeuti su vodili plesne i individualne vježbe kako bi potaknuli fizičku aktivnost s obzirom da je moto ovogodišnjeg događanja: "Ostanite fizički i mentalno aktivni unatoč Parkinsonu".
Udruga za pomoć oboljelima od neurodegenerativnih bolesti "Kreni sad i odmah" ističe da rana dijagnoza može poboljšati kvalitetu života oboljelih i važna je za bolju kontrolu bolesti. Nažalost, mnogi ljudi odgađaju posjet liječniku zbog početnih simptoma koji su često blagi i mogu se pogrešno pripisati starenju.
Parkinsonova bolest najčešće pogađa starije od 60 godina, a nešto je češća kod muškaraca nego kod žena.
Simptomi uključuju tremor (drhtanje), ukočenost mišića i smanjenu mimiku lica. Uz to, oboljeli mogu doživjeti i probleme s govorom i pisanjem, kao i depresiju i anksioznost. Bolest često može uzrokovati i probleme sa snom, što stvara dodatne neurološke poteškoće.
