Ignaz Philippe Semmelweis (Budimpešta, 1. srpnja 1818. – Beč, 13. kolovoza 1865.) mađarski je liječnik kojem je danas Google posvetio mjesto na naslovnici svoje tražilice. Semmelweis je zaključio da pranje ruku spašava život, ali mu kolege liječnici nisu povjerovali te je izgubio živce dokazujući da je u pravu.
Semmelweis je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču 1844. Godine 1855. bio je imenovan profesorom porodništva na Medicinskom fakultetu u Pešti. Dokazao je da je uzrok babinje groznice infekcija te predložio da medicinsko osoblje dezinficira ruke klornom vodom. Potaknuo je proučavanje zaraznih bolesti te promicao uvođenje antisepse u porodništvo i kirurgiju. Njegov rad i metode nisu u Europi bili prihvaćeni sve do 1890. Potkraj života duševno je obolio te je umro u psihijatrijskoj bolnici pokraj Beča.
Iako se većina žena u to vrijeme porađala kod kuće, bilo je i onih koje su rađale u bolnicama zbog siromaštva ili zdravstvenih problema. Stopa smrtnosti među rodiljama bila je čak 20 do 30 posto. Neki su mislili da je infekcija uzrokovana prenapučenošću, lošom ventilacijom, pojavom laktacije ili miasmom. Semmelweis je istražio uzrok smrtnosti te je primijetio da je među ženama u prvom odjelu klinike stopa smrtnosti od dječje groznice bila dva ili tri puta veća nego među onima iz drugog odjela, iako su dva odjela bila identična s izuzetkom što su studente podučavali u prvom odjelu, a primalje u drugom. Iznio je tezu da su možda studenti nešto odnijeli pacijenticama koje su pregledavali tijekom porođaja.
Zaključio je da su studenti koji su direktno došli iz sobe za seciranje u rodilište prenosili infekciju od majki koje su umrle od babinje groznice do zdravih majki. Naredio je studentima da peru ruke u otopini kloriranog vapna prije svakog pregleda. Mjere su odmah smanjile stopu smrtnosti te je stopa smrtnosti u prvom odjeljenju pala s 18,27 na 1,27 posto, a u ožujku i kolovozu 1848. godine na njegovom odjeljenju nije umrla nijedna žena. Mlađi liječnici u Beču prepoznali su značaj Semmelweisova otkrića i pružili mu svu moguću pomoć. S druge strane, njegov je nadređeni bio kritičan - ne zato što mu se želio suprotstaviti, već zato što ga nije uspio razumjeti. Svoje glavno djelo: Etiologija, pojam i profilaksa babinje groznice (Die Ätiologie, der Begriff und die Prophylaxis des Kinderbettfiebers, 1861). poslao je svim uglednim opstetričarima i medicinskim društvima u inozemstvu, ali je opća reakcija bila negativna. U psihijatrijskoj bolnici umro je zbog infekcije dobivene zbog rane koju je zadobio, tako da je skončao od iste bolesti protiv koje se borio cijeli život.
Semmelweisovu doktrinu naknadno je prihvatila medicinska znanost. Njegov utjecaj na razvoj znanja i kontrolu infekcije pozdravio je Joseph Lister, otac moderne antisepse: „Mislim da se njemu i njegovom postignuću najviše divim i ispunjava me radošću što mu se konačno odaje poštovanje."
Izvori za članak: Encyclopedia Britannica i Hrvatska enciklopedija
