Ranije ove godine znanstvenici su otkrili da se u ljudskom mozgu nalazi otprilike ista količina mikroplastike kao u jednoj plastičnoj žličici.
Istraživanje, objavljeno u veljači u časopisu Nature Medicine, otkrilo je da se količina mikroplastike - sitnih plastičnih čestica manjih od 5 milimetara - u ljudskom mozgu povećava: koncentracije su porasle za oko 50 % između 2016. i 2024. godine.
Ne samo da je u mozgu pronađeno više mikroplastike nego u tkivu jetre ili bubrega, već su koncentracije mikroplastike bile veće u mozgovima osoba s demencijom u usporedbi s onima koji je nisu imali.
Znanstvenici sada istražuju kako mikroplastika utječe na zdravlje mozga, a posebnu pažnju posvećuju jednom od mogućih najvećih izvora mikroplastike – ultraprerađenoj hrani (UPH). U nizu od četiri znanstvena rada objavljena u časopisu Brain Medicine, istraživači povezuju sve veći broj dokaza koji upućuju na to da nakupljanje mikroplastike u mozgu – osobito one koja potječe iz ultraprerađene hrane – može imati ulogu u porastu globalne stope demencije, depresije i drugih poremećaja mentalnog zdravlja.
"Suočavamo se s nizom dokaza koji bi nas sve trebali zabrinuti", rekao je u priopćenju za javnost, dr. Nicholas Fabiano sa Sveučilišta u Ottawi, koautor jednog od ovih znanstvenih radova.
"Ultraprerađena hrana sada čini više od 50 % unosa kalorijskih vrijednosti u zemljama poput SAD-a, a ta hrana sadrži znatno veće koncentracije mikroplastike od cjelovitih namirnica", rekao je Fabiano. "Nedavna otkrića pokazuju da te čestice mogu prijeći krvno-moždanu barijeru i nakupljati se u alarmantnim količinama."
Kombinirani utjecaj mikroplastike i ultraprerađene hrane
Znanstvenici povezuju konzumaciju ultraprerađene hrane s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje te istražuju kako se to preklapa s nakupljanjem mikroplastike u mozgu. Na primjer, spominju pregledni rad iz 2024. godine objavljen u British Medical Journal koji je pokazao da ljudi koji jedu ultraprerađenu hranu imaju 22 % veći rizik od depresije, 48 % veći rizik od anksioznosti i 41 % veći rizik od lošeg sna.
U radovima, znanstvenici pretpostavljaju da bi mikroplastika mogla biti ključna karika u utjecaju ultraprerađene hrane na zdravlje mozga, povezujući to s podacima poput onih koji pokazuju da, primjerice, nuggetsi od piletine sadrže 30 puta više mikroplastike po gramu nego pileća prsa – ističući kako bi obrada hrane mogla povećati sadržaj mikroplastike.
"Ultraprerađena hrana povezana je s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje kroz upalu, oksidativni stres, epigenetiku, mitohondrijalnu disfunkciju i poremećaje neurotransmiterskih sustava. Čini se da mikroplastika djeluje na izrazito slične načine", rekao je Wolfgang Marx iz Centra za hranu i raspoloženje na Sveučilištu Deakin u Australiji.
Mikroplastika može povećati upalu u mozgu jer prelazi krvno-moždanu barijeru, kako je pokazala studija na miševima iz 2023. godine, što može povećati rizik od neuroloških bolesti i degeneracije, uključujući Alzheimerovu bolest.
"Ono što proizlazi iz ovog rada nije upozorenje. To je poziv na buđenje", napisala je dr. Ma-Li Wong, profesorica neuroznanosti na Medicinskom sveučilištu Upstate u New Yorku. „Granica između unutarnjeg i vanjskog je pala. Ako mikroplastika može prijeći krvno-moždanu barijeru, što više možemo smatrati sigurnim?"
Znanstvenici sada pokušavaju shvatiti u kojoj je mjeri ultraprerađena hrana odgovorna za negativne posljedice za zdravlje mozga i što se može učiniti po tom pitanju. Autori predlažu razvoj indeksa prehrambene mikroplastike, koji bi kvantificirao izloženost ljudi mikroplastici kroz konzumaciju hrane.
"Iako moramo smanjiti izloženost mikroplastici boljim izborom hrane i tako da odaberemo alternativna pakiranja, također je potrebno istražiti kako se ove čestice mogu ukloniti iz ljudskog tijela", istaknuo je dr. Stefan Bornstein u svom radu. Jedna od mogućih metoda koju Bornstein predlaže je terapijska afereza, proces uklanjanja krvi iz tijela i filtriranja mikroplastike – no ističe da je potrebno još istraživanja.
"Kako istovremeno raste konzumacija ultraprerađene hrane i razina mikroplastike te broj negativnih posljedica za mentalno zdravlje, nužno je da se dodatno istraži ova potencijalna povezanost", rekao je Fabiano. "Uostalom, postoji izreka 'ono smo što jedemo'".
