Infekcija covidom, posebno kod žena, može dovesti do toga da krvne žile "stare" brže za oko pet godina, prema istraživanju objavljenom u European Heart Journalu.
Krvne žile postupno postaju kruće s godinama, ali nova studija sugerira da bi covid mogao ubrzati taj proces. Istraživači kažu da je to važno jer se ljudi s krućim krvnim žilama suočavaju s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani i srčani udar.
Studiju je vodila profesorica Rosa Maria Bruno sa Sveučilišta Paris Cité u Francuskoj. "Od početka pandemije saznali smo da mnogi ljudi koji su preboljeli covid imaju simptome koji mogu trajati mjesecima ili čak godinama. Međutim, još uvijek učimo što se događa u tijelu da nastanu ti simptomi", rekla je.
"Znamo da covid može izravno utjecati na krvne žile. Vjerujemo da to može rezultirati onim što nazivamo ranim starenjem krvnih žila, što znači da su krvne žile osobe starije od njene kronološke dobi i podložnija je srčanim bolestima. Ako se to događa, moramo u ranoj fazi prepoznati tko je u riziku kako bismo spriječili srčane i moždane udare."
Studija je obuhvatila 2390 ljudi iz 16 različitih zemalja (Austrije, Australije, Brazila, Kanade, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Meksika, Norveške, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a) u razdoblju od rujna 2020. i veljače 2022. Bili su raspodijeljeni u sljedeće kategorije:
- oni koji nikada nisu imali covid
- oni koji su imali covid, ali nisu hospitalizirani
- oni koji su hospitalizirani zbog covida
- oni koji su zbog covida liječeni na jedinici intenzivne njege.
Istraživači su procijenili vaskularnu dob svake osobe uređajem koji mjeri koliko brzo val krvnog tlaka putuje između karotidne arterije (u vratu) i femoralnih arterija (u nogama), mjera koja se naziva brzina karotidno-femoralnog pulsnog vala (PWV). Što je ova mjera veća, to su krvne žile kruće i veća je vaskularna dob osobe. Mjerenja su provedena šest mjeseci nakon infekcije covidom i ponovno nakon 12 mjeseci. Istraživači su također zabilježili demografske podatke poput spola, dobi pacijenta i drugih čimbenika koji mogu utjecati na kardiovaskularno zdravlje.
Nakon što su uzeli u obzir ove čimbenike, istraživači su otkrili da su sve tri skupine koje su imale covid, uključujući i one osobe s blagim covidom, imale kruće arterije u usporedbi s onima koji nisu bili zaraženi. Učinak je bio veći kod žena nego kod muškaraca i kod osoba koje su iskusile simptome dugog covida, poput kratkoće daha i umora.
Prosječno povećanje PWV-a kod žena s blagim covidom bilo je 0,55 metara u sekundi, 0,60 kod žena hospitaliziranih s covidom i 1,09 kod žena liječenih na intenzivnoj njezi. Istraživači kažu da je povećanje od oko 0,5 metara u sekundi "klinički relevantno" i ekvivalentno starenju od oko pet godina, s tri posto povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod primjerice 60-godišnje žene.
Ljudi koji su bili cijepljeni protiv covida općenito su imali arterije koje su bile manje krute od ljudi koji nisu bili cijepljeni. Dugoročno gledano, čini se da se starenje krvnih žila povezano s covidom stabiliziralo ili malo poboljšalo.
"Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za vaskularne učinke covida. Koronavirus djeluje na specifične receptore u tijelu, nazvane receptori enzima za pretvorbu angiotenzina 2, koji se nalaze na sluznici krvnih žila. Koronavirus koristi te receptore za ulazak i infekciju stanica", rekla je Bruno. "To može rezultirati vaskularnom disfunkcijom i ubrzanim starenjem krvnih žila. Upalni i imunološki odgovori našeg tijela, koji nas brane od infekcija, također mogu biti uključeni."
Funkcija imunološkog sustava jedan je od razloga zašto postoji razlika između žena i muškaraca, napomenula je Bruno. "Žene razvijaju brži i snažniji imunološki odgovor koji ih može zaštititi od infekcije. Međutim, isti taj odgovor može povećati oštećenje krvnih žila nakon početne infekcije."
Starenje krvnih žila lako je izmjeriti i može se riješiti široko dostupnim tretmanima, poput promjena načina života, lijekova za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Za osobe s ubrzanim starenjem krvnih žila važno je učiniti sve što je moguće kako bi smanjile rizik od srčanog i moždanog udara, objasnila je Bruno.
Profesorica Bruno i njezini kolege nastavit će pratiti sudionike u nadolazećim godinama kako bi utvrdili dovodi li ubrzano starenje krvnih žila koje su otkrili do povećanog rizika od srčanih i moždanih udara u budućnosti.
"Iako je akutna prijetnja pandemije covid splasnula, nakon nje pojavio se novi izazov: post covid sindrom. Svjetska zdravstvena organizacija definira ga kao simptome koji se pojavljuju tri mjeseca nakon infekcije i traju najmanje dva mjeseca, a studije sugeriraju da do 40 posto ljudi koji su imali covid razvije ovaj sindrom", rekao je dr. Behnood Bikdeli s Medicinskog fakulteta Harvard.
"Studija tvrdi da je covid ostario naše arterije, posebno kod odraslih žena. Pitanje je možemo li pronaći promjenjive ciljeve kako bismo to spriječili u budućim porastima infekcije i ublažili nepovoljne ishode kod onih koji pate od starenja krvnih žila uzrokovanog covidom", dodao je dr. Bikdeli.
