Bezkofeinska kava vam vjerojatno nije prva na listi ako tražite onaj popodnevni poticaj koji će vas održati budnima do kraja radnog dana.
No, ako želite ujutro ustati odmorni i svježi, možda biste trebali o tome razmisliti dvaput.
Novo istraživanje pokazalo je da već dvije šalice kave nakon podneva mogu biti dovoljne da mozak tijekom noći pređe u uzbuđenije i aktivnije stanje, što može ozbiljno narušiti kvalitetu sna i potpuno iscrpiti vašu razinu energije.
Kanadski istraživači otkrili su da kofein – jedan od najčešće konzumiranih stimulansa na svijetu – može promijeniti strukturu i složenost moždane aktivnosti tijekom različitih faza sna. "S obzirom na to koliko je kofein raširen u svakodnevnoj konzumaciji, ovo je pitanje od velikog značaja za javno zdravlje", istaknuo je prof. Philipp Thölke, vodeći autor studije.
"Razumijevanje kako kofein utječe na strukturu sna i moždanu dinamiku može nam pomoći da bolje shvatimo njegov utjecaj na zdravlje mozga", dodao je prof. Thölke.
Istraživači sa Sveučilišta u Montrealu analizirali su kvalitetu sna kod 40 zdravih odraslih osoba u dobi od 20 do 58 godina, koje redovito konzumiraju umjerene količine kofeina. Sudionici su proveli dvije noći u specijaliziranoj klinici za spavanje – jednu noć nakon što su unijeli 200 mg kofeina (što otprilike odgovara dvjema šalica kave), a drugu nakon uzimanja placeba.
Istraživači su koristili dvostruko slijepu metodu, što znači da ni oni sami nisu znali jesu li sudionici došli u kliniku pod utjecajem kofeina ili bez njega. Na taj su način osigurali objektivne rezultate.
Kvaliteta sna pratila se pomoću elektroencefalograma (EEG-a) – uređaja koji bilježi moždanu aktivnost očitavanjem električnih signala koje mozak proizvodi tijekom spavanja.
Pomoću EEG-a za praćenje spavanja, znanstvenici su se usredotočili na nekoliko pokazatelja složenosti moždanih signala – primjerice, koliko su ti signali nasumični, koliko se lako mogu „sažeti“ (komprimirati), te koliko su postojani tijekom vremena.
Također su analizirali kako se električna aktivnost raspoređuje kroz različite frekvencije – što im je omogućilo dublji uvid u način na koji kofein utječe na različite faze sna.
Rezultati su pokazali da kofein najviše utječe na moždanu aktivnost tijekom non-REM faze sna – dijela ciklusa sna koji se smatra najmirnijim i najodmornijim. Ta se faza dijeli na tri različite faze: prvo usnemo, zatim prelazimo u lagani san, a potom u duboki san.
U ovoj fazi obično se usporava disanje, moždana aktivnost i srčani ritam, pada tjelesna temperatura, a oči miruju. Riječ je o iznimno važnoj fazi sna koja pomaže tijelu da se oporavi – obnavlja tkiva i mišiće te jača imunološki sustav.
Međutim, istraživači su otkrili da konzumiranje kofeina nakon podneva ima negativan utjecaj na ovu ključnu fazu sna, što rezultira manje kvalitetnim snom. "Kofein odgađa, ali ne sprječava san. Dakle, iako možemo zaspati pod utjecajem kofeina, mozak – a time i sam san – i dalje su pod utjecajem tog stimulansa", izjavio je prof. Thölke za PsyPost. "To dovodi do plićeg sna, uz pojačanu moždanu aktivnost i obradu informacija upravo u trenucima kada bi mozak trebao potpuno prestati sa svim aktivnostima i obnavljati se."
Znanstvenici su također primijetili da su neki moždani signali bili "ravniji", što sugerira da mozak pod utjecajem kofeina više nalikuje kritičnom stanju – stanju u kojem je najosjetljiviji i najprilagodljiviji na podražaje. Analizirali su i kako dob utječe na to koliko snažno kofein djeluje na mozak i kvalitetu sna.
Općenito su mlađe odrasle osobe, u dobi od 20 do 27 godina, bile osjetljivije na stimulirajući učinak kofeina tijekom REM faze sna, u usporedbi s osobama srednje životne dobi. Znanstvenici pretpostavljaju da bi razlog mogao biti taj što starije osobe imaju manje adenozinskih receptora u mozgu. Adenozin je kemijska tvar koja se nakuplja u mozgu tijekom budnosti i postupno stvara osjećaj umora, piše Daily Mail.
Kofein djeluje tako da blokira adenozinske receptore, zbog čega se osjećamo budnije i energičnije.
Istraživači su zaključili da, budući da starije osobe imaju manje tih receptora, učinak blokiranja kod njih može biti slabiji – osobito tijekom REM faze sna. S druge strane, tijekom non-REM faze sna, učinci kofeina bili su uglavnom jednaki kod svih dobnih skupina.
Znanstvenici su zaključili da kofein ima sposobnost preoblikovanja moždane aktivnosti i može značajno utjecati na kvalitetu sna.
Međutim, priznali su da je njihovo istraživanje uključivalo samo zdrave osobe pa su zaključili da se rezultati ne mogu primijeniti na osobe s neurološkim ili psihijatrijskim stanjima poput sindroma nemirnih nogu ili Parkinsonove bolesti.
Studija dobrotvorne organizacije The Sleep Charity prošle je godine pokazala da čak devet od deset ljudi ima problema sa spavanjem. Loš san povezan je s nizom zdravstvenih problema, uključujući rak, moždani udar i neplodnost. Stručnjaci već dugo upozoravaju da buđenje tijekom noći ne mora nužno značiti da imate nesanicu, koja prema procjenama pogađa oko deset do 15 % populacije u Europi, što znači da više od 50 milijuna ljudi ima ozbiljne poteškoće sa spavanjem.
Ipak, nedostatak sna ostavlja posljedice – od razdražljivosti i smanjene koncentracije u kratkom roku, do povećanog rizika od pretilosti, srčanih bolesti i dijabetesa.
