Ponekad jednostavan pogled na čist i organiziran dom može pomoći da se opustiš i oslobodiš stresa čak i nakon napornog dana
Ponekad se ljudi osjećaju preopterećeni ili pod stresom, pa često posegnu za jogom, meditacijom ili čak opuštajućom masažom, ali za druge je brzo brisanje prašine s polica, čišćenje kuhinje ili čak organiziranje ormara jednako korisno za njihovo mentalno zdravlje.
Ako misliš da bi čišćenje pomoglo tvom mentalnom zdravlju u pravi si. Donosimo ti kako ono može utjecati na tvoje mentalno zdravlje.
Utjecaj čišćenja na tvoje mentalno zdravlje
Održavanje čistoće tvog doma i sudjelovanje u procesu čišćenja dobro je za tebe. Istraživanja pokazuju da čišćenje ili nedostatak čišćenja može imati izravan utjecaj na mentalno zdravlje.
- Nered može doprinijeti depresiji. Studija objavljena u "Personality and Social Psychology Bulletin" pokazala je da su žene koje su opisivale svoj životni prostor kao pretrpan ili pun nedovršenih projekata vjerojatnije bile umornije i depresivnije od žena koje su opisivale svoje domove kao umirujuće i regenerativne. Istraživači su također otkrili da su žene s neurednim ili pretrpanim domovima imale višu razinu kortizola.
- Može dovesti do smanjenja fokusa, zbunjenosti i napetosti. Studija sa Sveučilišta Princeton otkrila je da nered može otežati fokusiranje na određeni zadatak. Točnije, otkrili su da osoba može biti preopterećen objektima koji nisu povezani s određenim zadatkom, što otežava fokusiranje i učinkovito dovršavanje projekata. Nered je također povezan s negativnim emocijama kao što su zbunjenost, napetost i razdražljivost, dok organizirani dom ima tendenciju proizvesti više pozitivnih emocija poput smirenosti i osjećaja dobrobiti. Za mozak, nered predstavlja nedovršeni posao i ovaj nedostatak može biti vrlo stresan za neke ljude.
Prednosti čišćenja i uklanjanja nereda
Istraživanje je pokazalo da čišćenje može imati niz pozitivnih učinaka na tvoje mentalno zdravlje. Na primjer, pomaže ti da stekneš osjećaj kontrole nad svojim okruženjem i uključiš svoj um u aktivnosti koje se ponavljaju, a mogu imati umirujući učinak. Utvrđeno je da poboljšava raspoloženje osobe, kao i doprinosi osjećaju postignuća i zadovoljstva.
- Pozitivni utjecaj na fizičko zdravlje. Prema studiji dr.Nicole Keith, istraživačice i profesorice na Sveučilištu Indiana, ljudi s čistim kućama obično su zdraviji od onih s neurednim ili pretrpanim domovima.
- Kontrola nad fizičkim okruženjem. Studija Sveučilišta Connecticut otkrila je da u vrijeme visokog stresa ljudi koriste ponavljajuća ponašanja poput čišćenja jer im to daje osjećaj kontrole tijekom kaotičnog vremena. Nered i neorganiziranost mogu ometati i otežati fokusiranje ili dovršavanje drugih projekata i možeš se osjećati zaglavljeno u problemima. Ako osjećaš potrebu za čišćenjem i pospremanjem kad si pod stresom, tvoj um i tijelo vjerojatno traže način da uneseš red u svoje okruženje.
- Poboljšanje raspoloženja. Studija objavljena u časopisu Mindfulness otkrila je da su ljudi koji su bili svjesni kada su pratili suđe, odvojili vrijeme da pomirišu sapun i uživaju u iskustvu, prijavili su smanjenje nervoze za 27 %, zajedno s 25 % poboljšanja u "mentalnoj inspiraciji". Čista posteljina i pospremanje kreveta također su povezani s boljom kvalitetom sna. Američko udruženje za anksioznost i depresiju ukazuje da fizička aktivnost čišćenja u kombinaciji s krajnjim rezultatom čišćeg doma pomaže u smanjenju stresa, osjećaja tjeskobe i simptoma depresije. Čišćenje također može smanjiti umor i poboljšati koncentraciju.
- Povećanje fokusa. Kada je tvoj dom pretrpan, neuredan ili iznimno prljav, kaos koji nered stvara može utjecati na tvoju sposobnost da se usredotočiš. Nered također ograničava sposobnost tvog mozga da obrađuje informacije. Istraživači su otkrili da su ljudi manje razdražljivi, manje rastreseni, produktivniji i sposobniji za obradu informacija u nenatrpanom i organiziranom radnom području.
Čišćenje može smanjiti umor i poboljšati koncentraciju
Kako uvesti čišćenje u svakodnevni život
Koncept čišćenja i uklanjanja nereda može se činiti kao ogroman zadatak koji ti je trenutno izvan dosega. Puno se ljudi muči oko toga treba li čišćenje biti prioritet ili ne. No, znajući da će ti čišće okruženje pomoći poboljšati raspoloženje i učiniti tvoj život mirnijim, možda bi se isplatilo uvesti čišćenje u svakodnevicu.
- Počni pomalo. Većina ljudi odgađa čišćenje jer se taj zadatak čini prevelikim za rješavanje. Ali umjesto da očekuješ da ćete cijelu kuću ili stan dovesti u red u jednom vikendu, počni svaki dan raditi po malo i posveti se svaki dan drugom dijelu prostora kojeg želiš očistiti. Ključno je da svoj popis obveza ne učiniš većim od onoga što možeš mentalno podnijeti ili ćeš samo povećati stres, a ne smanjiti ga.
- Postavi vrijeme. Za pokretanje rutine čišćenja postavi si određeno vrijeme i vidjeti ćeš koliko čišćenja možeš obaviti u tom vremenskom razdoblju. Iako se postavljanje vremena na nekoliko minuta možda ne čini kao puno vremena, možeš postići puno više nego što misliš.
- Uključi druge i pitaj za pomoć. Ponekad čišćenje nije nešto što možeš sama obaviti zbog trenutnih problema u životu. Ako znaš da ne možeš postići sve što treba bez pomoći, onda bi trebali razmisliti o uključivanju drugih. Ako ni to ne pomaže, uvijek možeš angažirati nekoga tko može profesionalno očistiti tvoju kuću ili stan.
Kada čišćenje postane opsesija
Iako nema ničeg lošeg u tome da budeš uredna i gledaš na čišćenje kao na način da smiriš svoje živce i stres, to postaje problem kada čistoća i potreba za redom u tvom domu postanu opsesija. Na primjer, ako ne želiš izaći s prijateljima ili otkažeš planove jer nisi završila sve poslove čišćenja za taj dan ili tjedan, onda bi to mogao biti znak da je tvoja želja za čistim domom postala opsesija.
Čišćenje može postati problem ako utječe na tvoje tjelesno zdravlje, ako se osjećaš pomalo opsesivno ili ometa tvoj svakodnevni raspored. Ako nisi sigurna jesu li tvoje navike čišćenja konstruktivne ili graniče s opsesijom, možda bi trebala razgovarati sa svojim liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Terapeut ti može pomoći da odrediš koja su ponašanja zdrava i koja bi se možda trebala promijeniti. Oni također mogu pružiti druge mehanizme suočavanja s depresijom, tjeskobom ili stresom.
