Nakon gotovo 100 godina razvoja, terapije koje jačaju imunološki sustav u borbi protiv raka napokon dolaze do izražaja – i spašavaju živote pacijenata.
Kada se 71-godišnja Maureen Sideris 2008. godine liječila od raka debelog crijeva, morala je na operaciju. Liječenje je bilo uspješno, ali oporavak nakon operacije bio je izuzetno težak i iscrpljujući. Četrnaest godina kasnije, Sideris, koja živi u New Yorku, dobila je dijagnozu raka jednjaka – no ovaj put liječenje, ponuđeno u sklopu kliničkog ispitivanja, izgledalo je potpuno drukčije. Svaka tri tjedna putovala je u Memorijalni centar za rak Sloan Kettering u New Yorku, gdje je primala infuziju lijeka nazvanog dostarlimab, u trajanju od 45 minuta.
Nakon samo četiri mjeseca terapije, tumor je nestao – bez operacije, kemoterapije ili zračenja. Jedina značajnija nuspojava bila je adrenalna insuficijencija, koja uzrokuje umor.
"Nevjerojatno je", kaže Sideris. "Gotovo kao znanstvena fantastika."
Ipak, to je stvarnost. Sideris je jedna od sve većeg broja pacijenata koji imaju koristi od imunoterapije u liječenju raka – terapijskog pristupa koji konačno pokazuje puni potencijal nakon više od stoljeća razvoja. Ova metoda donosi obećanje personalizirane terapije, dugotrajne remisije i manje nuspojava u usporedbi s kemoterapijom i radioterapijom.
"Ljudi žive i imaju dobru kvalitetu života. Govorimo o izlječenjima", kaže Jennifer Wargo, profesorica kirurške onkologije i istraživačica imunoterapije u Centru za rak MD Anderson u Teksasu.
Kako imunoterapija pomaže tijelu da uništi rak
Tijelo prirodno ima sposobnost "prepoznati i ukloniti stanice koje kao da nisu ‘vaše’“, objašnjava Karen Knudsen, glavna direktorica Parker Institute for Cancer Immunotherapy, neprofitne organizacije u SAD-u koja potiče razvoj imunoterapije. Kada sve funkcionira kako treba, to uključuje i stanice koje su postale kancerogene. No ponekad stanice raka uspiju izbjeći ili nadmudriti taj sustav, što dovodi do nekontroliranog rasta. One se skrivaju na vidljivom mjestu, nerazlučive od zdravih stanica koje ih okružuju.
Cilj imunoterapije jest "razotkriti" te stanice raka kako bi ih imunološki sustav mogao prepoznati onakvima kakve jesu. Ona jača obrambene mehanizme organizma kako bi pronašli i uništili zloćudne stanice – s potencijalno izvanrednim rezultatima.
Kako imunoterapija danas djeluje
Dva najpoznatija oblika imunoterapije su CAR T-stanična terapija i inhibitori imunoloških kontrolnih točaka. CAR T-stanične terapije uključuju uzimanje T-stanica (visoko specifičnih imunoloških stanica koje pronalaze i uništavaju strane napadače) iz krvi pacijenta. Te se stanice zatim u laboratoriju genetski modificiraju kako bi mogle prepoznati i napasti stanice raka, a potom se vraćaju u tijelo pacijenta. Ove terapije trenutačno se koriste za liječenje raka krvi.
Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka, s druge strane, lijekovi su koji deaktiviraju ugrađeni "prekidač za gašenje" imunološkog sustava. Taj sigurnosni mehanizam sprječava pretjerane imunološke reakcije koje bi mogle oštetiti zdravo tkivo. No neke stanice raka mogu aktivirati taj prekidač, čime onemogućuju T-stanicama da ih napadnu. Inhibitori kontrolnih točaka sprječavaju taj mehanizam, omogućujući T-stanicama da prepoznaju rak kao prijetnju i pokrenu napad.
Znanstvenici koji su razvili ovu inovaciju dobili su Nobelovu nagradu 2018. godine, a danas se ti lijekovi koriste u liječenju mnogih vrsta raka.
Ograničenja i izazovi
Unatoč uspjesima, oba pristupa imaju ograničenja. Iako se istraživanja nastavljaju, znanstvenici se i dalje teško nose s primjenom CAR T-terapija na solidne tumore (za razliku od raka krvi), koji čine više od 90 % novih dijagnoza raka. Osim toga, terapija je skupa i zahtjevna za primjenu.
Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka, s druge strane, mogu uzrokovati "kaleidoskop nuspojava", kaže Samra Turajlic, onkologinja u Institutu Francis Crick u Londonu. Budući da su ti zaštitni mehanizmi namijenjeni sprječavanju napada imunološkog sustava na vlastita tkiva, njihovo uklanjanje može ugroziti zdrave stanice jednako kao i tumore. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak, česte nuspojave uključuju kožne osipe, proljev i umor, a u rijetkim slučajevima može doći i do upale jetre, srca ili bubrega.
Ponekad je taj rizik prihvatljiv ako lijek uspješno kontrolira agresivan rak. No to nije uvijek slučaj. Veliki problem u onkologiji jest činjenica da niti jedna imunoterapija ne djeluje kod 100 % pacijenata, objašnjava Turajlic. Razlozi su brojni – od same strukture tumora, koja može otežati pristup imunološkom sustavu, do karakteristika imunoloških stanica pacijenta.
U prosjeku, između 20 i 40 % pacijenata reagira na imunoterapiju. To znači da se mnogi pacijenti, većina, zapravo izlažu nuspojavama, gube dragocjeno vrijeme i nadu – bez značajne koristi.
Višestruki pristupi za bolje rezultate
Kako bi više pacijenata imalo koristi od imunoterapije, znanstvenici problemu pristupaju iz različitih smjerova.
Istraživanja Jennifer Wargo, iako su još preliminarna, upućuju na to da pacijenti koji konzumiraju prehranu bogatu vlaknima mogu postići bolje rezultate, zahvaljujući promjenama u crijevnom mikrobiomu koji utječe na imunološki sustav i tumor. Druga iznenađujuća istraživanja pokazuju da statini – jeftini i široko dostupni lijekovi za snižavanje kolesterola – mogu pojačati učinak imunoterapije kroz neočekivane promjene u komunikaciji među stanicama. Čini se da i vrijeme primjene terapije može igrati ulogu, jer neka novija istraživanja sugeriraju da pacijenti koji terapiju primaju ranije tijekom dana imaju bolje ishode od onih koji je dobivaju kasnije.
Još jedna strategija jest kombiniranje imunoterapije s drugim metodama liječenja raka, poput zračenja ili ultrazvuka. "Zračenje zapravo može učiniti tumor vidljivim imunološkom sustavu", objašnjava Sandra Demaria s Weill Cornell Medical Centera, koja je istraživala ovaj kombinirani pristup. Slično djelovanje može imati i terapija ultrazvukom, koja koristi visokofrekventne zvučne valove za napad na tumore.
Personalizirana medicina: liječenje pacijenta, a ne samo raka
Drugi istraživači koriste mogućnost prilagodbe imunoterapije i pažljivo spajaju pacijente s terapijom koja im najviše odgovara.
"Sada se možemo okrenuti liječenju ne samo raka, već samog pacijenta", kaže Demaria.
Personalizirana medicina izaziva veliko uzbuđenje u mnogim područjima, no Knudsen naglašava da je posebno važna u onkologiji zbog heterogenosti bolesti. "Rak nije jedna bolest", kaže ona."Postoji oko 200 različitih vrsta raka, nastaju iz različitih razloga i zahtijevaju različite terapije." Čak i dva pacijenta koji imaju istu vrstu raka u istom su stadiju mogu imati potpuno različitu bolest na staničnoj razini.
Znanstvenici u Memorijalnom centru za rak Sloan Kettering već su testirali jednu obećavajuću strategiju, temeljenu na otkriću da tumori s određenim genetskim profilom izuzetno dobro reagiraju na inhibitore kontrolnih točaka poput dostarlimaba. U dva manja ispitivanja iz 2022. i 2024. godine, provedena na pacijentima s rakom rektuma koji su imali taj genetski profil, terapija je u potpunosti eliminirala tumore. Tim je zatim proširio istraživanje na 117 pacijenata s različitim vrstama tumora – uključujući rak jednjaka, mokraćnog mjehura i želuca – koji su nosili isti genetski potpis. Od 103 osobe koje su završile puni tijek liječenja, njih 84, uključujući i Sideris, doživjelo je potpuno nestajanje tumora, a samo su dvije osobe trebale dodatnu operaciju.
Slične rezultate za drugačiji inhibitor kontrolnih točaka predočili su i istraživači iz MD Andersona. Druge skupine pokazale su da, čak i ako pacijenti na kraju ipak odu na operaciju, ishodi mogu biti bolji ako se tumor prethodno tretira imunoterapijom.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, ovi rezultati otvaraju vrata manje invazivnoj, a izuzetno učinkovitoj eri liječenja, kaže Luis Diaz, voditelj onkologije solidnih tumora u Memorijalnom centru za rak Sloan Kettering. "Moramo prijeći iz srednjeg vijeka u moderno doba", kaže on. "Uklanjanje rektuma, želuca ili mokraćnog mjehura više ne bi smjelo biti jedino rješenje – moramo ponuditi bolje terapije."
Ipak, samo oko 5 % tumora ima genetske karakteristike koje ih čine pogodnima za ovu imunoterapiju bez operacije. "Za preostalih 95 % trebamo jednako dobre opcije", dodaje Diaz.
Obećanje cjepiva protiv raka
U tu svrhu znanstvenici nastavljaju tražiti nove imunoterapijske pristupe i unapređivati starije metode – poput cjepiva protiv raka.
Tradicionalna cjepiva izlažu tijelo dijelovima patogena, poput virusa, kako bi imunološki sustav naučio reagirati. Sličan koncept mogao bi se primijeniti i kod raka, objašnjava Knudsen – s tom razlikom da bi se koristio za liječenje, a ne prevenciju bolesti.
Stanice raka na svojoj površini nose različite proteine. Uz pomoć tehnologije cjepiva, istraživači bi mogli istrenirati imunološki sustav pacijenta da prepozna i cilja te proteine, potičući snažan odgovor protiv točno određenog raka.
Već postoje i preliminarni dokazi koji podupiru ovaj pristup. Istraživači iz Instituta za rak Dana-Farber u SAD-u nedavno su razvili personalizirana cjepiva za devet osoba s određenom vrstom raka bubrega. Nakon što su tumori kirurški uklonjeni, pacijenti su cijepljeni kako bi se eliminirale sve preostale tumorske stanice.
U istraživanju objavljenom 2025. godine, tim je izvijestio da su svi pacijenti razvili ciljani imunološki odgovor protiv raka i ostali bez znakova bolesti godinama nakon operacije. Personalizirana cjepiva pokazala su potencijal i u liječenju melanoma.
"Pred nama je hrabar novi svijet", kaže Knudsen. "Ovo je definicija precizne medicine. Sada možda možemo vrlo brzo razviti strategije cijepljenja protiv točno onog tumora koji imate."
Dug put, ali ogroman potencijal
Unatoč velikom optimizmu, pred znanstvenicima je još dug put. Potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdile obećavajuće metode koje se trenutačno testiraju i kako bi se došlo do budućnosti u kojoj će liječnici pouzdano i precizno moći spojiti pacijente s terapijama koje će djelovati protiv njihova specifičnog raka. "Bilo je mnogo vrlo obećavajućih ciljeva i novih lijekova koji nisu prošli dalje od ranih faza kliničkih ispitivanja", upozorava Demaria.
Moguće je i da dio pacijenata neće reagirati ni na jedan oblik imunoterapije, kaže Diaz. Rakovi imaju različite "supermoći" koje im pomažu da rastu i napreduju, a imunološki sustav nekima je bolji protivnik nego drugima.
No za one koji reagiraju, imunoterapija već sada spašava i mijenja živote.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.