Znanstvenici sa Sveučilišta Yale razvili su revolucionarno cjepivo protiv raka koje je kod devet pacijenata dovelo do remisije.
Svi pacijenti uključeni u studiju između ožujka 2019. i rujna 2021. nisu imali rak bubrega do kraja studije, odnosno tri godine kasnije. Vrsta raka bubrega koju su imali - svijetlostanični tumor bubrežnih stanica (ccRCC) - ubija između 85 i 90 posto pacijenata. Samo oko 10 do 15 posto pacijenata kojima je dijagnosticiran kasni stadij ccRCC preživi nakon pet godina.
Cjepivo je uspjelo 'ugasiti' preostale stanice raka nakon operacije, izbjegavajući zdrave stanice jer je bilo usklađeno s biologijom svakog pacijenta. Cjepivo, koje je razvio tim iz Yale Cancer Centera i Dana-Farber Cancer, osmišljen je da 'trenira' imunološki sustav da prepozna samo specifične mutacije u tumoru koje nisu prisutne u normalnim, zdravim stanicama, piše Daily Mail.
Dr. David Braun, prvi autor studije i glavni istraživač u Yale Cancer Centeru, rekao je: "Ideja koja stoji iza ovog ispitivanja bila je specifično usmjeriti imunološki sustav prema meti koja je jedinstvena za tumor."
Svaki slučaj raka je jedinstven, a istraživači rade na razvoju cjepiva specifičnih za tumor koja mogu uništiti stanice raka i spriječiti ponovnu pojavu raka, što se događa kod 20 do 50 posto pacijenata. Njihovo je istraživanje usmjereno na ovu posebnu vrstu raka bubrega, iako, ako cjepivo bude učinkovito u kasnijim studijama, moglo bi utjecati na način na koji liječnici dizajniraju cjepiva za druge vrste raka.
Prva faza ispitivanja imala je za cilj utvrditi sigurnost cjepiva i koliko ga pacijenti dobro podnose. Kod svih devet pacijenata, od kojih je svaki primio cjepivo, rak se nije vratio do kraja studije tri godine kasnije. Svaki je pacijent primio ukupno sedam doza cjepiva tijekom ispitivanja (pet doza tijekom početne faze i dvije tijekom docjepljivanja). Četiri pacijenta primila su samo cjepivo, a pet drugih primilo je male doze lijeka za imunoterapiju ipilimumaba kako bi se procijenilo koliko dobro cjepivo djeluje samostalno, bez dodatnog utjecaja imunoterapije. Dodavanje malih doza ipilimumaba pomoglo je istraživačima da procijene može li niska doza ovog lijeka za imunoterapiju poboljšati učinkovitost cjepiva.
Sedam pacijenata je imalo treći stadij bolesti, a dvoje četvrti stadij. Svih devet pacijenata imalo je imunološki odgovor na cjepivo, što znači da se aktivirala obrana organizma. Imunološki sustav uspio je prepoznati i odgovoriti na do 65 posto mutacija koje uzrokuju rak. Cjepivo koristi male proteinske fragmente koji su dizajnirani da nalikuju proteinima specifičnim za rak, poznatim kao neoantigeni, koji pomažu imunološkom sustavu da prepozna i cilja stanice raka.
Istraživači su sekvencirali genetiku tumora svakog pacijenta kako bi identificirali njihove specifične proteine, a peptidi su sintetizirani u laboratoriju kako bi ih prepoznali. Zatim su ti peptidi spojeni kako bi se napravilo cjepivo. Pacijenti koji su primili imunološki tretman i oni koji nisu, vidjeli su iste pozitivne rezultate, a nitko nije iskusio ozbiljne nuspojave osim simptoma sličnih gripi nakon cijepljenja.
"Ova snažna i dugotrajna aktivacija u T stanicama bila je ohrabrujuća i ukazuje na to da smo u stanju generirati dugotrajan imunološki odgovor protiv raka s cjepivom', dodao je dr. Braun.
Njihova otkrića objavljena su u časopisu Nature. Bit će potrebna ispitivanja s više pacijenata kako bi se ispravno procijenila učinkovitost cjepiva. U tijeku je druga faza ispitivanja u kojoj će se slična personalizirana cjepiva primjenjivati u kombinaciji s ciljanom terapijom Keytruda, također poznatom kao pembrolizumab.
Iako su rana otkrića daleko od odlučujućih, ona su ohrabrujuća za svijet onkoloških istraživanja, koji se do sada borio s razvojem cjepiva protiv raka koje može ciljati na širi raspon vrsta raka i to na način koji sprječava stanice raka da zaobiđu imunološki sustav.
Karcinom bubrežnih stanica je među 10 najčešćih karcinoma u svijetu, s više od 400 000 novih slučajeva godišnje dijagnosticiranih u cijelom svijetu i oko 80 000 novih slučajeva u SAD-u. Najveće stope pojavljivanja javljaju se u zapadnom svijetu i to češće kod muškaraca.
Stariji ljudi, ljudi koji puše, ljudi s pretilošću, visokim krvnim tlakom i genetskim poremećajima te ljudi s obiteljskom poviješću raka bubrega imaju veću vjerojatnost da će ga dobiti. Dijagnoze raka bubrega u stalnom su porastu, sa 6,82 nova slučaja na 100 000 u 1975. na 15,75 u 2022., vjerojatno zbog boljeg otkrivanja, veće svijesti i promjena načina života.
