Korištenje tehnologije moglo bi biti povezano s manjim rizikom od demencije, otkriva studija
Prva generacija ljudi koji su zapravo u velikoj mjeri bili izloženi tehnologiji sada je blizu starosti pa se nameće pitanje kako je njezina uporaba utjecala na njihov rizik od kognitivnog pada?
Na to su pitanje pokušali odgovoriti znanstvenici s dva teksaška sveučilišta u novom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature Human Behavior. Meta-analiza (pregled prethodnih studija) bavila se "hipotezom digitalne demencije" koja tvrdi da doživotna uporaba tehnologije može povećati ovisnost o njoj i oslabiti naše kognitivne sposobnosti tijekom vremena.
"Mi tvrdimo da je mozak koji je zaista aktivan u mladosti te u srednjim godinama kasnije otporniji", rekao je dr. Amit Sachdev, medicinski direktor odjela za neurologiju i oftalmologiju na Sveučilištu Michigan State, koji nije bio uključen u studiju, prenosi CNN.
No autori istraživanja su otkrili da hipoteza o digitalnoj demenciji možda nije točna: njihova analiza 57 studija koje su obuhvatile ukupno 411 430 starijih osoba otkrila je da je uporaba tehnologije povezana s 42 % nižim rizikom od kognitivnog oštećenja, što je definirano kao dijagnoza blagog kognitivnog oštećenja ili demencije, ili kao lošiji učinak na kognitivnim testovima.
U istraživanju su pod “tehnologijom” podrazumijevali razne oblike digitalnih alata – poput računala, pametnih telefona, interneta, e-maila, društvenih mreža, ali i kombinaciju svega navedenog.
"Ono što je ohrabrujuće jest to što su ti učinci zabilježeni i u studijama koje su u obzir uzimale i druge čimbenike poput obrazovanja, primanja i životnog stila. To znači da učinak nije jednostavno posljedica općeg zdravstvenog stanja mozga", rekao je dr. Jared Benge, jedan od vodećih autora studije i izvanredni profesor na Odsjeku za neurologiju Medicinskog fakulteta Dell na Sveučilištu Teksas u Austinu.
Znanstvenici su analizirali osam baza podataka koje su uključivale relevantne studije objavljene do 2024. godine. U konačnu analizu uključili su 57 studija – od kojih je 20 pratilo sudionike kroz razdoblje od otprilike šest godina, dok su preostalih 37 bile presječne studije, koje prate zdravstveno stanje i ishode u jednom trenutku. Sudionici su na početku istraživanja u prosjeku imali 68 godina.
Iako je općenito korištenje tehnologije bilo povezano s manjim rizikom od kognitivnog pada, rezultati vezani uz korištenje društvenih mreža bili su neujednačeni, navode autori studije.
Nijedna od ukupno 136 studija koje su autori pregledali nije izvijestila o povećanom riziku od kognitivnog oštećenja u korelaciji s upotrebom tehnologije - dosljednost koja je "zaista prilično rijetka", istaknuo je suvoditelj studije dr. Michael Scullin, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Baylor.
"Ovo je zaista dobro organizirana i provedena meta-analiza koja obuhvaća praktički cijelo područje istraživanja u posljednjih 18 do 20 godina", rekao je dr. Christopher Anderson, šef odjela za moždani udar i cerebrovaskularne bolesti u Brigham and Women's Hospital u Bostonu koji nije bio uključen u istraživanje.
Ali ako mislite da rezultati ovog istraživanja znače da možete slobodno koristiti tehnologiju koliko god želite jer neće utjecati na vaš mozak, to i nije baš tako.
"Naša otkrića nisu opća potvrda besmislenog 'surfanja'", rekao je Benge, koji je također klinički neuropsiholog u Sveobuhvatnom centru za pamćenje UT Health Austin. "Oni samo sugeriraju da je generacija koja nam je dala internet pronašla načine da iz ovih alata izvuče određene pozitivne koristi za mozak."
Unatoč tome što je ovo istraživanje bilo važno i sveobuhvatno, i dalje postoji mnogo nepoznanica o tome kako točno različiti aspekti korištenja tehnologije utječu na zdravlje mozga.
Upotreba tehnologije i zdravlje mozga
Jedno od ograničenja studije je to što nema detalja o tome kako su ljudi koristili tehnološke uređaje, rekli su stručnjaci. Kao rezultat toga, nejasno je jesu li sudionici koristili računala ili telefone na načine koji su bili mentalno poticajni niti je jasno koji se oblici korištenja mogu najviše povezati sa zaštitom kognitivnih funkcija.
Nedostatak informacija o količini vremena korištenja tehnologije znači da je također nepoznato postoji li štetna granica korištenja ili je minimalno korištenje tehnologije dovoljno za određene kognitivne koristi, rekao je Anderson.
Na ta je pitanja teško odgovoriti zbog općenito velike izloženosti tehnologiji, rekao je Sachdev. "Teško je izolirati jednu izloženost tehnologiji i njen učinak, a izmjeriti cijeli ekosustav izloženosti tehnologiji i ... njihov ukupni učinak bio bi još veći izazov."
"Osim toga, vrlo je teško procijeniti koliko ove rezultate možemo primijeniti na buduće generacije, s obzirom na to koliko je danas tehnologija sveprisutna — ljudi su joj izloženi doslovno od rođenja", rekao je dr. Anderson. "Kad razmislimo o tome s kakvom je tehnologijom ova generacija bila u doticaju ranije u životu, govorimo o vremenu kad ste se morali stvarno potruditi da biste je koristili", dodao je. Također, Benge je napomenuo da su mozgovi sudionika već bili dobro razvijeni.
Istraživanje bi moglo poduprijeti alternativu hipotezi o digitalnoj demenciji, a to je teorija kognitivne rezerve. Teorija "tvrdi da izloženost složenim mentalnim aktivnostima dovodi do boljeg kognitivnog blagostanja u starijoj dobi", čak i u slučaju promjena mozga povezanih sa starenjem, prema ovom istraživanju.
Moguće je da tehnologija može smanjiti rizik od kognitivnog pada pomažući nam da budemo neurološki aktivniji, rekao je Sachdev. Korištenje tehnologije također može potaknuti društvenu povezanost u nekim slučajevima, a društvena se izolacija povezuje s većim izgledima za razvoj demencije.
Također je moguće da starije odrasle osobe koje koriste tehnologiju možda već imaju aktivniji i otporniji mozak, što objašnjava njihovu sklonost korištenju tehnologije.
Umjereno korištenje tehnologije
Zaključci o najboljim praksama za korištenje tehnologije s obzirom na kognitivno zdravlje ne mogu se izvući iz ovog istraživanja zbog nedostatka podataka o navikama korištenja sudionika, rekli su stručnjaci.
Ipak, "ono podržava ideju da je uravnotežena kombinacija različitih aktivnosti vjerojatno najkorisnija, što je u skladu s ostalom literaturom na ovu temu,", rekao je Anderson. "Ovo istraživanje je vjerojatno najznačajnije zbog toga što nas na neki način smiruje jer je pokazalo da ne postoji povezanost između umjerene upotrebe tehnologije i kognitivnog pada."
Najbolje je umjereno koristiti tehnologiju, rekao je Sachdev. A to korištenje trebalo bi biti korisno na neki način, bilo da nas dodatno uveseljava, povezuje s drugima, pomaže da se kreativno izrazimo ili intelektualno stimulira.
"Važno je da ima neku svrhu", dodaje. Ali ako primijetite peckanje u očima ili napetost u vratu od predugog boravka pred ekranom, to je znak da previše koristite tehnologiju."Previše bilo čega može biti loša stvar", rekao je Sachdev.
Mnogi stariji ljudi ustručavaju se upustiti u digitalni svijet jer misle da je to previše komplicirano za njih. No istraživanja pokazuju da čak i osobe s blažim oblikom demencije mogu naučiti koristiti tehnologiju – iako to ponekad može biti izazovno, upravo ta vrsta izazova potiče mozak, ističe Scullin.
