Osobe koje boluju od ulceroznog kolitisa suočene su s nizom izazova u svakodnevnom životu, a istraživanja pokazuju i dodatne zdravstvene rizike – uključujući one povezane sa srcem i krvožilnim sustavom.
Iako se ulcerozni kolitis primarno očituje kroz probavne tegobe, karakteristični upalni procesi ne ograničavaju se isključivo na crijeva. Sve je više dokaza da osobe s ovom bolešću imaju povišen rizik od srčanog i moždanog udara, a istodobno se ispituje u kojoj mjeri terapije za ulcerozni kolitis mogu pomoći u smanjenju tog rizika.
Što je ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest koja zahvaća sluznicu debelog crijeva i rektuma. Zajedno s Crohnovom bolešću čini skupinu poznatu kao upalne bolesti crijeva, a sve više dokaza ukazuje da se ove bolesti ne zadržavaju samo na probavnom sustavu već imaju i sistemske posljedice.
Upala – ključna veza između ulceroznog kolitisa i srca
Brojne studije pokazuju da osobe s upalnim bolestima crijeva, uključujući ulcerozni kolitis, imaju povećan rizik od srčanih i krvožilnih bolesti. To uključuje koronarnu bolest, srčani udar, moždani udar i venske tromboembolije (VTE), uključujući duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.
Za razliku od klasičnih čimbenika rizika poput pušenja, dijabetesa, pretilosti ili povišenog krvnog tlaka, pacijenti s ulceroznim kolitisom često nemaju ove rizične obrasce. Ipak, kod njih se u većoj mjeri razvijaju bolesti krvnih žila. Ključno objašnjenje nalazi se u sistemskoj upali – kronično prisutnom upalnom odgovoru organizma, koji može utjecati na endotel krvnih žila, potaknuti zadebljanje arterijskih stijenki te ubrzati razvoj ateroskleroze.
Ateroskleroza je proces u kojem se na unutarnjim stijenkama arterija nakupljaju plakovi, sastavljeni od masti, kolesterola, kalcija i drugih tvari. Ti plakovi mogu suziti krvne žile, smanjiti protok krvi i dovesti do stvaranja ugrušaka koji mogu blokirati arteriju – u srcu (srčani udar), mozgu (moždani udar) ili plućima (plućna embolija).
Tko je najugroženiji?
Iako su srčani i moždani udar tradicionalno povezani sa starijom dobi, kod osoba s upalnim bolestima crijeva rizik se može javiti i ranije. Prema francuskoj kohortnoj studiji iz 2018., najveći je kardiovaskularni rizik primijećen kod osoba mlađih od 55 godina, osobito tijekom aktivnih faza bolesti.
Drugim riječima, rizik od srčanog ili moždanog udara nije ograničen na stariju populaciju – naprotiv, kod osoba s ulceroznim kolitisom može se pojaviti već u mladosti.
Meta-analiza iz 2018. pokazala je da je kod osoba s ulceroznim kolitisom:
- Rizik od koronarne bolesti povećan za 15 posto
- Rizik od srčanog udara za 13 posto
- Rizik od moždanog udara za 16 posto u odnosu na opću populaciju
Pored toga, rizik od venske tromboembolije može biti dvostruko do trostruko veći.
Mogu li terapije za ulcerozni kolitis smanjiti rizik
Američka gastroenterološka udruga preporučuje nekoliko ključnih terapija za umjereno do težak ulcerozni kolitis, a sve su one detaljno opisane u izvještaju Medical News Today.
Različiti lijekovi preporučeni su ovisno o težini bolesti. Za blaže oblike to su aminosalicilati, dok se za umjereno teške i teške oblike primjenjuju sustavne terapije koje ciljano djeluju na imunosni odgovor. Najznačajnije skupine su:
- Anti-TNF lijekovi: infliksimab, adalimumab, golimumab
- Inhibitori integrina: vedolizumab
- Inhibitori interleukina 12/23: ustekinumab
- Janus kinaza inhibitori: tofacitinib
Ovi lijekovi ne samo da suzbijaju upalu i kontroliraju simptome, već sve više dokaza ukazuje na njihov potencijal u smanjenju kardiovaskularnog rizika. Posebno se ističu anti-TNF terapije, koje su u nekoliko studija povezane sa smanjenjem rizika od akutnih arterijskih događaja, osobito u bolesnika s Crohnovom bolešću.
Nasuprot tome, kortikosteroidi, iako korisni u hitnim slučajevima, mogu povećati rizik od srčanih bolesti ako se koriste dugotrajno.
Kortikosteroidi – dvosjekli mač
Za akutna pogoršanja ulceroznog kolitisa često se koriste kortikosteroidi poput prednizona. Iako su učinkoviti u brzom smirivanju simptoma, njihova dugoročna primjena povezana je s ozbiljnim nuspojavama – među njima i povišenim rizikom od hipertenzije, dijabetesa i stvaranja krvnih ugrušaka. Sve su to čimbenici koji dodatno pogoršavaju kardiovaskularni profil bolesnika.
Upravo zbog toga liječnici nastoje koristiti kortikosteroide što kraće i brzo prijeći na terapije koje su dugoročno sigurnije i djelotvornije u kontroli bolesti i sistemske upale.
Procjena kardiovaskularnog rizika kod osoba s ulceroznim kolitisom
Trenutačno se kardiovaskularni rizik kod opće populacije procjenjuje pomoću kalkulatora temeljenih na dobi, spolu, krvnom tlaku i lipidima. Međutim, ti alati ne uzimaju u obzir kronične upalne bolesti poput ulceroznog kolitisa. Stručnjaci ističu potrebu za prilagodbom tih kalkulatora i uključivanjem upalnih markera.
Stoga se u europskim i američkim smjernicama sve više poziva na individualiziranu procjenu rizika kod bolesnika s autoimunim i upalnim bolestima. Američki kardiološki kolegij i Američka udruga za srce već su prepoznali upalne bolesti crijeva kao neovisan čimbenik rizika.
Liječenje može uključivati:
- Statine
- Lijekove za krvni tlak i šećer
- Savjetovanje o prehrani i vježbanju
- Psihološku podršku
- Preporuke o unosu vlakana, koje tijekom remisije mogu pozitivno utjecati na metabolizam i upalu
Kronična upala kod ulceroznog kolitisa nije ograničena samo na probavni sustav. Povezanost s kardiovaskularnim bolestima postaje sve jasnija, osobito kod mlađih bolesnika i tijekom pogoršanja bolesti. Terapije poput anti-TNF lijekova mogu imati dodatnu zaštitnu ulogu, dok se kortikosteroidi trebaju koristiti s oprezom.
Upravljanje ulceroznim kolitisom mora uključivati i širu sliku – prevenciju bolesti srca kroz kontrolu upale, optimizaciju terapije i promjene životnog stila. Ako imate ulcerozni kolitis i brinete se o zdravlju svog srca, obratite se liječniku za procjenu rizika i izradu plana koji uključuje i kardiološki aspekt.
