Posjeti Festival zdravlja i saznaj što možeš učiniti za sebe i svoje zdravlje kroz mnoštvo besplatnih radionica i predavanja stručnjaka.
U doba pandemije jedna nam je stvar svima zajednička - zdravlje kao preduvjet i prioritet za nas i naše bližnje. Nova stvarnost je osim novog virusa donijela i nove strahove, propitivanja i promjenu načinažživota, a sve se više ljudi interesira za zdraviju prehranu, vježbanje, ali i načine opuštanja koji pomažu u borbi sa stresom.
Jesen je idealna za nove početke i promjene pa zašto ne bismo ovu jesen počeli zdravije? Od 9 ujutro pa sve do 19.00 navečer na Festivalu zdravlja vježbat će se na otvorenom, zdravo kuhati i naučiti kako najbolje pripremiti svoje tijelo i um uoči specifične jeseni i zime.
Agencija Prime time komunikacije, na čijem je čelu Nevena Rendeli Vejzović, organizira Festival zdravlja, u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za zdravstvo, a portal missZDRAVA je medijski pokrovitelj Festivala.
Primamo zdravlje k srcu
Od 12:30 do 13:30 čeka nas panel pod nazivom 'Primamo zdravlje k srcu' čiji će gosti biti doc. dr.sc. Matias Trbušić, kardiolog KBC Sestre Milosrdnice i akademik Davor Miličić kardiolog KBC Zagreb. Oni će govoriti o mnogo stvari između kojih su i važnost fizičke aktivnosti, prevencija kardiovaskularnih bolesti te o simptomima raznih bolesti.
"Redovita fizička aktivnost neizmjerno je važna za očuvanje zdravlja i prevenciju kardiovaskularnih bolesti na način da dovodi do bolje regulacije krvnog tlaka, masnoća i šećera u krvi te smanjenja tjelesne težine i stresa. Time pozitivno djeluje na osnovne čimbenike rizika za aterosklerozu koja je u podlozi srčanog i moždanog udara. Već i manji stupanj fizičke aktivnosti, ako je redovit, može smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti osobito kod ljudi srednje i starije životne dobi", kaže Trbušić.
S obzirom na svoju virulentnost, velik broj oboljelih u nekim regijama, značajan broj težih slučajeva i zamjetnu smrtnost, novi koronavirus (SARS-CoV-2) uzrokovao je pandemiju koja je postala najveći javnozdravstveni izazov 21. stoljeća. Stariji ljudi i kardiovaskularni bolesnici upravo su oni koji imaju najveću mogućnost teškog oblika infekcije pa i smrti.
Protuepidemijske mjere u većini država zahvaćenih epidemijom, koje su donešene u trenucima dok se nije puno znalo o virusu, uključivale su i preporuke za izbjegavanjem socijalnog kontakta s poznatim sloganom “ostanite doma”. To je neminovno dovelo do smanjenja fizičke aktivnosti s nepovoljnim učinkom na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Također su strah ljudi od odlaska u bolnicu kao potencijalnog mjesta zaraze, ali i posebni uvjeti funkcioniranja bolnica mogli dovesti do kašnjenja u pravovremenom pružanju liječničke pomoći.
Znanstvena zajednica i stručna kardiološka društva prepoznala su taj problem. Potiču ljude na redovitu fizičku aktivnost ili kroz kretanje u prirodi ili kod kuće. Kroz medije ili na internetu mogu se naći brojni primjeri aerobnih i anaerobnih vježbi koji mogu koristiti većina ljudi (npr. “body workout” ili “body weight” vježbe). Preporučuje se vježbanje barem 3.5 sati tjedno (npr. 5x tjedno po pola sata). Kod ljudi koji do sada nisu vježbali preporučuje se postepeno uvođenje vježbi uz obavezno zagrijavanje i hlađenje.
S druge strane, važno je rano prepoznavanje alarmirajućih simptoma poput presinkope (omaglice), sinkope (gubitka svijesti), pojave bolova u prsima, novonastale zaduhe/umora u malom naporu ili mirovanju, zaduhe u ležećem položaju ili otoka nogu. Navedeni simptomi mogu ukazivati na maligne aritmije, predinfarktno stanje ili infarkt miokarda te zatajivanje srca te mogu biti uzrokom iznenadne srčane smrti. Pravovremena liječnička pomoć može u tim slučajevima spasiti život i zdravlje pojedinca, zaključuje Trbušić.
Dođi i nešto više o ovome saznaj u subotu, 3. listopada na Festivalu zdravlja!
