Nova studija sugerira da na naše zdravlje tijekom života ne utječe samo to debljamo li se, već i kada dolazi do debljanja. Naime, povećanje tjelesne mase u ranoj odrasloj dobi snažnije je povezano s rizikom od smrtnosti nego debljanje u kasnijim godinama.
Sudionici koji su prvi put razvili pretilost u dobi između 17 i 29 godina imali su oko 70 posto veću vjerojatnost od smrti od bilo kojeg uzroka tijekom razdoblja praćenja, u usporedbi s onima kod kojih se pretilost nije razvila do šezdesete godine života.
Studiju je vodio tim sa švedskog Sveučilišta Lund, a osmišljena je kako bi pratila promjene tjelesne težine kroz vrijeme, umjesto da se oslanja na jedan trenutačni podatak. Informacije o više od 600 000 ljudi prikupljene su iz postojećeg registra, pri čemu su uključeni samo oni sudionici koji su imali barem tri zabilježena mjerenja tjelesne težine u dobi između 17 i 60 godina.
Iako istraživanje ne dokazuje da je upravo rano debljanje bilo izravan uzrok smrti – za razliku od nekog drugog čimbenika – dobro je poznato da je pretilost povezana s nizom zdravstvenih problema.
"Najdosljedniji nalaz je da je debljanje u mlađoj životnoj dobi povezano s većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u usporedbi s osobama koje dobiju manje na težini", kaže epidemiologinja Tanja Stocks sa Sveučilišta Lund.
Prema riječima istraživača, jedan od mogućih razloga ranije smrti mogao bi biti dugotrajnije izlaganje biološkom stresu uzrokovanom prekomjernom tjelesnom težinom. Tijelo je u tom slučaju dulje vremena pod povećanim pritiskom i većim rizikom od "trošenja" nego što je uobičajeno.
Tim je pratio ukupnu smrtnost, kao i smrtnost povezanu s brojnim stanjima vezanima uz pretilost, uključujući kardiovaskularne bolesti, nekoliko vrsta raka i dijabetes tipa 2.
Početak pretilosti definiran je kao prvi trenutak u kojem je zabilježeni indeks tjelesne mase (BMI) dosegnuo vrijednost 30 ili više. BMI je u vrijeme prikupljanja podataka bio standardna mjera, iako se definicije pretilosti s vremenom mijenjaju i nadograđuju.
Osim glavnog nalaza, koji se odnosi na debljanje u ranoj odrasloj dobi, istraživanje je pokazalo i nekoliko drugih važnih poveznica. Očekivano, osobe koje su dobile najviše na težini u bilo kojoj životnoj dobi imale su veći rizik od smrti tijekom razdoblja praćenja.
Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani i moždani udar, činile su najveći dio tih povezanosti, piše Science Alert.
"Naši nalazi, koji pokazuju višu ukupnu smrtnost i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti povezanu s ranim debljanjem i ranijim razvojem pretilosti, upućuju na to da bi trajanje pretilosti, a ne debljanje u kasnijoj odrasloj dobi, moglo biti ključni čimbenik koji stoji iza povećanog rizika", pišu istraživači u objavljenom znanstvenom radu.
"Dugotrajna izloženost inzulinskoj rezistenciji, upalama i pojačanoj sklonosti zgrušavanju krvi, uzrokovanima adipocitokinima koji se oslobađaju iz masnog tkiva, vjerojatno pridonosi tim rizicima."
Smrtni ishodi povezani s dijabetesom tipa 2 i određenim vrstama raka također su bili povezani s pretilošću, no neke smrti – uključujući rak mokraćnog mjehura kod muškaraca i rak želuca kod žena – statistički nisu pokazale povezanost s pretilošću.
Uočene su i razlike između muškaraca i žena.
Kod raka u žena, povećani rizik od prerane smrti povezan s pretilošću bio je otprilike jednak bez obzira na to kada je došlo do debljanja. To upućuje na to da bi u ovom slučaju neki drugi čimbenik mogao imati veću ulogu nego kod drugih bolesti – primjerice hormonalne promjene povezane s menopauzom.
"Ako naši nalazi među ženama odražavaju ono što se događa tijekom menopauze, postavlja se pitanje: što je bilo prvo – kokoš ili jaje?", rekla je epidemiologinja Huyen Le sa Sveučilišta Lund. "Moguće je da hormonalne promjene utječu na tjelesnu težinu, kao i na dob i trajanje tijekom kojih se te promjene događaju – dok tjelesna težina zapravo samo odražava ono što se u tijelu zbiva."
Treba spomenuti i određena ograničenja studije. Tjelesna aktivnost i prehrana nisu uzeti u obzir, a poznato je da i ti čimbenici imaju ključnu ulogu u ukupnom zdravlju i smrtnosti.
Autori studije navode da bi buduća istraživanja mogla uključiti upravo te podatke, kao i analizu raspodjele masnog tkiva, što novije definicije pretilosti sve češće uzimaju u obzir, te razlikovanje masne i mišićne mase.
Ipak, s obzirom na velik broj sudionika i činjenicu da je tjelesna težina praćena tijekom više godina kod svakog pojedinca, istraživači smatraju da su ovi nalazi iznimno važni za javno zdravstvo: prevencija pretilosti trebala bi započeti što je ranije moguće u životu.
Kako bi se rizik od smrtnosti prikazao brojkama: ako je tijekom razdoblja praćenja umrlo 10 od 1000 sudionika koji nisu razvili pretilost u ranoj dobi, među onima koji su razvili pretilost u mladosti umrlo je oko 17 od 1000 sudionika.
"Ne bismo se trebali previše opterećivati točnim brojkama rizika", kaže Stocks. "One rijetko kad u potpunosti odražavaju stvarnost jer na njih, primjerice, utječu čimbenici uključeni u studiju te preciznost kojom su izmjereni i rizični čimbenici i ishodi."
"Međutim, važno je prepoznati obrasce, a ova studija šalje snažnu i važnu poruku donositeljima odluka i političarima."
Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu eClinicalMedicine.
